Hrana za akvarijske ribice: što, koliko i kako često hraniti

»Koliko hrane dati ribicama?« – na to pitanje većina ljudi odgovara prstohvatom i osjećajem. Upravo je taj osjećaj, prema veterinarskim izvorima, najčešći razlog da ribice obole ili uginu: ne glad, nego previše hrane koju ribice ne pojedu ili je pojedu i izluče u vodu kao amonijak. Hranjenje je jedini svakodnevni zahvat u akvariju, pa je ujedno i najčešća pogreška.

Ovaj vodič sažima što o hranjenju akvarijskih ribica kažu MSD veterinarski priručnik, RSPCA (britanski i australski), Sveučilište Floride i objavljeno istraživanje o učestalosti obroka kod mladunaca: koliko i koliko često hraniti, koja hrana je za koju ribicu, koliko dana ribice izdrže bez hrane, kako čuvati hranu i gdje se izvori međusobno razlikuju. Ne zamjenjuje savjet veterinara koji se bavi ribama.

Koliko hrane trebaju akvarijske ribice

Manje nego što biste pomislili. Pravilo koje navode obje organizacije RSPCA jednostavno je: dajte samo onoliko koliko ribice pojedu za nekoliko minuta. Britanski RSPCA kaže 2 do 5 minuta, australski manje od 2 minute. Ako hrana nakon toga još pluta po površini ili leži na dnu, dali ste je previše – i sljedeći put dajte manje.

Veterinarski izvori računaju drugačije, prema tjelesnoj težini, i tu se međusobno ne slažu posve. MSD veterinarski priručnik u izdanju za vlasnike navodi obrok za održavanje od 1 do 2 % tjelesne težine ribice na dan, a za rast 3 do 5 %; stručno izdanje istog priručnika piše da odrasle ribe trebaju dobiti 3 % tjelesne težine dnevno, mladunci do 5 %. Za kućni akvarij razlika je nevažna jer ribice nitko ne važe; ali govori nešto bitno: riječ je o postocima tjelesne težine, ne o prstohvatima. Ribica od 2 grama treba dnevno 0,02 do 0,06 grama hrane – to je nekoliko pahuljica, ne pun čep.

Prstohvat je zapravo teško procijeniti jer su pahuljice vrlo lagane, a granule teške. MSD upozorava da različiti oblici hrane imaju dramatično različitu težinu; prstohvat granula može biti pet puta više hrane nego prstohvat pahuljica. Zato je pravilo s minutama za kućni akvarij korisnije od pravila s postocima: gledate ribice, a ne vagu.

Koliko često hraniti ribice: jednom ili više puta dnevno

Jednom do triput na dan, u malim obrocima – izvori se razlikuju u broju, ne u načelu. Britanski RSPCA preporučuje dva do tri mala obroka dnevno umjesto jednog velikog i navodi primjer rasporeda u 7, 12 i 18 sati; ribice nauče raspored i čekaju vas u to vrijeme. RSPCA Australia savjetuje jedan obrok dnevno, pojeden za manje od dvije minute. MSD veterinarski priručnik kaže da većinu akvarijskih riba treba hraniti barem jednom dnevno. Zajednički nazivnik: ukupna dnevna količina ostaje mala, a može se podijeliti na više obroka.

Kod mladunaca odgovor je drugačiji. Istraživanje objavljeno u časopisu Data in Brief (2020.) hranilo je 30 dana stare mladunce sijamskih borbenih ribica i gupija tijekom 60 dana s jednim, dva, tri ili četiri obroka mikropeleta dnevno. Kod borbenih ribica rast u duljinu bio je najbolji uz tri obroka dnevno, a preživljavanje 70 % naspram 50 % uz jedan obrok; gupiji su preživjeli u svim skupinama. MSD to neizravno potvrđuje: mladunci mogu dobivati do 5 % tjelesne težine dnevno, dakle više od odraslih. Ako uzgajate mlađ, hranite je češće i sitnijim česticama.

Iznimka su veliki mesojedi. Prema MSD-u, ribe koje jedu velike obroke (na primjer velike ciklide) mogu se hraniti jednom ili dvaput tjedno. U početničkom akvariju takvih riba u pravilu nema, pa za gupije, neonke, somiće i borbene ribice vrijedi svakodnevno hranjenje.

Koja je hrana prava: pahuljice, granule, tablete, smrznuta ili živa

Osnova neka bude kvalitetna komercijalna suha hrana – pahuljice, granule ili pelete – jer je prema MSD-u u pravilu sastavljena tako da sadrži pravu mješavinu hranjivih tvari ako se pravilno daje. Sve ostalo (smrznuta, živa, povrće) dodatak je, a ne osnova. MSD preporučuje jedan glavni izvor hrane koji se nadopunjuje drugima koji donose hranjive tvari koje nedostaju; RSPCA kaže da je nadopunjavanje pahuljica važno i zbog uravnotežene prehrane i zbog obogaćivanja.

Pri izboru oblika ravnajte se prema tome gdje ribica u prirodi jede. MSD to ističe kao prvo pravilo: ribe koje jedu pri dnu ne smiju dobivati pahuljice koje plutaju na površini. Površinske ribe trebaju hranu koja pluta, pridnene hranu koja brzo tone. Veličina čestice mora odgovarati ustima: pahuljice su sitnim ribicama možda prevelike (zdrobite ih), a velikim ciklidima premale – riba ih ne može pojesti dovoljno i akvarij se zagađuje.

A bjelančevine? MSD u stručnom izdanju pošteno piše da su točne prehrambene potrebe poznate samo za šačicu vrsta riba i da je opasno pretpostavljati da je hrana za jednu vrstu dobra i za sličnu, ali nesrodnu vrstu. Pouzdano je barem to je li riba biljojed, svejed ili mesojed; biljojedi trebaju više vlakana, mesojedi više bjelančevina i masti, a mnoge ribe općenito imaju veću potrebu za bjelančevinama od drugih kralježnjaka. U praksi to znači: kupite hranu napravljenu za vašu skupinu riba (tropske, za zlatne ribice, za somiće, za ciklide), a ne univerzalnu. RSPCA to kaže primjerom: zlatnoj ribici ne dajte tropske pahuljice jer sadrže drugačije količine hranjivih tvari.

Što jedu pojedine akvarijske ribice

Gotovo sve početničke vrste svejedi su i prihvaćaju kvalitetne pahuljice ili granule; razlike su u tome gdje jedu i što trebaju uz osnovu. Tablica povezuje najčešće vrste iz našeg imenika akvarijskih ribica s onim što o njihovoj prehrani kažu izvori.

Više o zlatnoj ribici – koliko jede, zašto okrugli oblici ne smiju gutati zrak na površini i što joj dati umjesto pahuljica – piše naš vodič o zlatnoj ribici. Koje su vrste uopće prikladne za početnika, tema je članka 10 najboljih akvarijskih riba za početnike.

Zašto je prekomjerno hranjenje najčešća pogreška

Zato što se ne primijeti odmah i zato što ribice uvijek »mole«. RSPCA Australia piše da je prekomjerno hranjenje najčešći problem kod svih riba – vodi u pretilost i druge zdravstvene probleme, a nepojedena hrana raspada se i zagađuje akvarij. Prema MSD-u, pogrešna prehrana jedan je od najčešćih uzroka bolesti i uginuća akvarijskih riba, a paraziti poput Tetrahymene i Uroneme uspijevaju upravo u vodi s puno organske tvari – izmeta i nepojedene hrane.

Ključni podatak koji većina vlasnika ne zna dolazi sa Sveučilišta Floride (UF IFAS): većina amonijaka u akvariju ne nastaje iz ostataka hrane, nego iz probave hrane koju su ribice pojele. Što ribica više pojede, više amonijaka izlučuje kroz škrge. Ostaci na dnu samo su dodatak. Zato ne pomaže to što ribice »sve pojedu« – ako pojedu previše, amonijak nastaje svejedno. UF IFAS prekomjerno hranjenje izričito naziva glavnim uzrokom visokog amonijaka. Što amonijak čini ribama i kako ga se u akvariju riješiti, objašnjava naš članak o ciklusu dušika.

Ribe su osjetljivije na lošu vodu nego na manjak hrane – zato je, prema RSPCA-u, bolje hraniti premalo nego previše.

Koliko dugo ribice izdrže bez hrane: vikend i godišnji odmor

Nekoliko dana bez problema; tjedan dana granica je o kojoj izvori šute. Sveučilište Floride piše da 1 do 3 dana bez hrane kod zdravih riba u pravilu nema negativan učinak (mladunci su iznimka) i da i izgladnjela riba izlučuje nešto amonijaka; MSD dodaje da veliki mesojedi jedu samo jednom ili dvaput tjedno. Za produženi vikend zdravim odraslim ribicama, dakle, ne treba ništa posebno – bolje je da ostanu nekoliko dana bez hrane nego da im prije odlaska uspete dvostruki obrok.

Za dulji godišnji odmor britanski RSPCA savjetuje drugačije: tropske ribice trebaju svakodnevno hranjenje, pa neka ribice i opremu svaki dan provjeri pouzdana osoba. Ostavite joj pisane upute kako hraniti i kako izbjeći prekomjerno hranjenje, a obroke pripremite unaprijed u odmjerenim posudicama. Alternativa je automatska hranilica koja svaki dan ispušta odmjerenu količinu – i nju treba svaki dan provjeriti. Nijedan od naših izvora ne navodi broj dana nakon kojeg ribice bez hrane nužno pate; zato iznad tri dana ne nagađajte, nego osigurajte hranjenje.

Blokove hrane za godišnji odmor (»vikend« ili »14-dnevna« hrana u obliku bloka koji se polako otapa) RSPCA ne preporučuje: u vodu ispuštaju puno hrane odjednom, a većina istrune. Po povratku vas tako umjesto gladnih ribica može dočekati amonijak.

Kako čuvati hranu za ribice i kada je baciti

Hladno, suho, zatvoreno i ne predugo. MSD upozorava da je nepravilno čuvanje hrane čest uzrok prehrambene neravnoteže: hrana za ribe ima visok udio bjelančevina i ulja koji se brzo kvare, a visoka vlaga i temperatura ubrzavaju raspad hranjivih tvari, rast plijesni i užeglost. Ribe trebaju vitamin C iz hrane, a prema MSD-u njegov manjak uzrokuje takozvanu »bolest slomljenih leđa« – jaku iskrivljenost kralježnice.

Koliko je dugo hrana upotrebljiva, izvori procjenjuju različito, pa navodimo oboje. MSD (oba izdanja) kaže da otvorenu kutijicu suhe hrane na sobnoj temperaturi potrošite ili bacite u 2 mjeseca i da je bolje češće kupovati manje količine nego veliku kutiju za mnogo mjeseci; suha hrana čuvana u zamrzivaču traje 6 mjeseci, a komercijalna smrznuta hrana (artemija, ličinke komaraca) 1 godinu. RSPCA Australia manje je stroga: hranu čuvajte na hladnom i bacite ono što ne potrošite u godinu dana od otvaranja. Ako dvojite, držite se strože brojke – vitamini u otvorenoj hrani ne čekaju vas.

Smijem li ribicama dati ljudsku hranu

Malo povrća da, meso i masti ne. RSPCA piše da zlatne ribice rado jedu sjeckano povrće poput graška i špinata, a tropske ribice, ovisno o vrsti, prihvaćaju i zdrobljeni kuhani žumanjak, list salate ili odmrznutu ribu; neki ancistrusi trebaju povrće poput krumpira i komad drveta koje stružu. MSD preporučuje svježe tikvice: narezane, lagano kuhane i čuvane u zamrzivaču, nekoliko puta tjedno kao izvor vitamina B i C. RSPCA Australia kod zlatne ribice savjetuje blanširani grašak.

Što ne: RSPCA Australia izričito piše da ribe masti sisavaca (goveđe srce, meso, iznutrice) slabo probavljaju i da ih ne smiju dobivati. Kruh, koji ljudi najčešće bacaju ribama, nijedan od naših izvora ne spominje kao prikladnu hranu – ostanite pri povrću i hrani za ribe. Svaki ostatak povrća uklonite istoga dana, inače se pretvara u isti problem kao previše pahuljica.

Tri mita o hranjenju ribica

»Ribice se ne mogu prejesti, jedu dok ima hrane.« Drugi dio je istina, prvi nije. RSPCA Australia prekomjerno hranjenje naziva najčešćim problemom kod svih riba i povezuje ga s pretilošću, a MSD među česte probleme riba u zatočeništvu ubraja masnu jetru (hepatičnu lipidozu), među čijim uzrocima navodi i previše masti i ugljikohidrata u hrani. To što ribica jede ne znači da je gladna.

»Ribice na površini hvataju zrak jer su gladne.« Ne. RSPCA u priručniku o zdravlju riba piše da je riba koja neprestano hvata zrak na površini znak manjka kisika ili loše kvalitete vode – iznimka su labirintne ribe poput guramija, koje zrak udišu normalno. Odgovor je mjerenje vode i prozračivanje, a ne dodatna hrana.

»Ako ribice sve pojedu, amonijaka nema.« Ne. Prema UF IFAS-u glavni izvor amonijaka u akvariju probava je pojedene hrane, a ne ostaci. Više hrane znači više amonijaka, čak i ako dno ostane čisto.

Česta pitanja

Koliko hrane dati ribicama?

Onoliko koliko pojedu za 2 do 5 minuta (RSPCA), prema RSPCA Australia za manje od 2 minute. Ako hrana nakon toga još pluta ili leži na dnu, ima je previše. Veterinarsko mjerilo je 1–3 % tjelesne težine ribice dnevno, što je za malu ribicu tek nekoliko pahuljica.

Koliko puta dnevno hraniti ribice u akvariju?

Jednom do triput, u malim obrocima. RSPCA preporučuje 2–3 mala obroka dnevno, RSPCA Australia jedan, a MSD barem jedan dnevno. Mladunce hranite češće, velike mesojede ribe samo jednom ili dvaput tjedno.

Koliko dana ribice mogu bez hrane?

Prema Sveučilištu Floride 1 do 3 dana bez hrane zdravim odraslim ribicama ne škodi; mladunci su iznimka. Za dulje izbivanje RSPCA preporučuje osobu koja hrani svaki dan ili automatsku hranilicu. Pouzdanog izvora za dulju granicu nema, pa iznad tri dana ne nagađajte.

Jesu li blokovi hrane za godišnji odmor dobro rješenje?

RSPCA ih ne preporučuje: u vodu ispuštaju puno hrane odjednom i većina istrune. Za godišnji odmor upotrijebite automatsku hranilicu ili unaprijed odmjerene obroke koje daje druga osoba.

Zašto ribice ne jedu?

Najčešće zbog vode: prema UF IFAS-u ribe u amonijačnom stresu ne jedu, a prema MSD-u apatija i odbijanje hrane tipičan su znak sindroma novog akvarija. Izmjerite amonijak i nitrit te provjerite temperaturu, pa tek onda pomislite na bolest ili pogrešnu hranu (prevelike pahuljice za mala usta, plutajuću hranu za pridnene ribe).

Mogu li somići jesti ostatke drugih ribica?

Ne. MSD izričito piše da je očekivanje da će oklopni somići i ancistrusi preživjeti od ostataka neprihvatljivo – trebaju vlastitu tonuću hranu. RSPCA noćne somove preporučuje hraniti navečer, kad su druge ribe mirne.

Je li živa hrana bolja od suhe?

Nije potpuna. Prema MSD-u živa je hrana dobar izvor bjelančevina i masti, ali mogu joj nedostajati druge hranjive tvari, a divlja živa hrana može unijeti parazite. Ribe koje od početka jedu samo živu hranu često odbijaju drugu. Koristite je kao dodatak kvalitetnoj suhoj hrani, iz pouzdanog izvora.

Koliko dugo je otvorena hrana za ribice upotrebljiva?

Prema MSD-u 2 mjeseca na sobnoj temperaturi, 6 mjeseci u zamrzivaču; komercijalna smrznuta hrana 1 godinu. RSPCA Australia dopušta 1 godinu nakon otvaranja. Kupujte manje kutijice i čuvajte ih suho, hladno i zatvoreno.

Smijem li ribicama dati kruh ili meso?

Meso i masti sisavaca ne – RSPCA Australia piše da ih ribe slabo probavljaju. Kruh nijedan od naših izvora ne navodi kao prikladnu hranu. Prikladni dodaci su blanširani grašak, tikvice, špinat (RSPCA, MSD) te za tropske ribice smrznute dafnije ili artemija.

Za kraj

Ako zapamtite jednu stvar: ribice hranite očima, a ne rukom. Mali obrok, pojeden za nekoliko minuta, jednom do triput dnevno; tonuća hrana za one koji jedu pri dnu; povrće za one koji ga trebaju; otvorena kutijica potrošena u dva mjeseca. A kad vam se učini da su ribice gladne, najprije izmjerite vodu. Kako uopće pripremiti akvarij u kojem će hranjenje biti sigurno, objašnjava naš vodič Kako urediti prvi akvarij.