Skalar (Angelfish)

O vrsti

Skalar (Pterophyllum scalare) cihlida je iz amazonskog sliva, oblikom tijela posve drukčija od okruglih ili izduženih sustanara poput guppyja ili neonke – tijelo joj je bočno spljošteno i u visinu naraste znatno više nego u dužinu, pa je pri odabiru akvarija ključna visina, ne samo volumen. Za razliku od mirnih jatnih riba, skalar je i teritorijalna cihlida U prirodi skalari žive među potopljenim korijenjem i granama sporo tekućih rukavaca Amazone i Orinoka, gdje im okomite pruge i spljošteno tijelo pomažu da među raslinjem ostanu gotovo neprimjetni.koja odrastanjem može postati znatno odlučnija prema sustanarima.

Akvarij: visok prostor, ne samo litre

Preporučena osnovna veličina akvarija za manju skupinu skalara iznosi otprilike 100 × 40 cm uz visinu od najmanje 50 cm, što odgovara oko 200 litara – taj naglasak na visini kod skalara je važniji nego kod većine drugih akvarijskih riba jer peraje i tijelo odrasle jedinke sežu prilično visoko. Premalen ili preniska akvarij ograničava prirodno okomito plivanje i povećava stres.

Voda i održavanje kvalitete

Skalaru je potrebna topla voda, između 24 i 30 °C, što je primjetno toplije od neonke, koja podnosi i niže temperature svog amazonskog podrijetla. Preporučeni pH je između 6,0 i 7,4, opća tvrdoća treba biti mekana do umjerena, otprilike do 15 °dH; stabilnost vrijednosti kod ove je vrste važnija od preciznog pogotka jedne brojke.

Kada skalar postaje grabežljivac

Mladi skalari relativno su mirni prema drugim malim ribama, no odrasla jedinka dovoljno male sustanare, primjerice neonke ili druge sitne tetre, s vremenom može doživljavati kao hranu. To nije znak agresivnosti u općem smislu, nego prirodno grabežljivo ponašanje cihlide, koje treba uzeti u obzir već pri planiranju zajedničkog akvarija.

Parenje i teritorijalnost

Skalari stvaraju parove koji tijekom mrijesta postaju izrazito teritorijalni i mogu agresivno braniti dio akvarija od drugih riba, uključujući druge skalare. Zbog toga je u manjem akvariju sa skalarima preporučljivo držati ili samo jedan par ili dovoljno veliku skupinu da se agresija raspodijeli na više jedinki umjesto na jednu.

Prehrana

Skalar je svejed – u prirodi se hrani sitnim beskralješnjacima i biljnim materijalom, a u akvariju dobro prihvaća kvalitetne pelete i pahuljice, dopunjene živom ili smrznutom hranom poput ličinki komaraca ili salinskih rakova. Raznolika prehrana podupire razvoj boje i oblika peraja.

Rast i razvoj

Skalar iz sitnog mladunca izraste u cihlidu raspona peraja do otprilike 15 cm ili više, što traje nekoliko mjeseci do dobru godinu dana, pa mnogi uzgajivači kupe skupinu mladunaca i postupno ih preraspodjeljuju kako rastu i formiraju parove. Brzina rasta ovisi o kvaliteti vode, prehrani i veličini akvarija.

Sorte i bojne varijante

Osim divljeg srebrno-crno prugastog oblika, uzgoj nudi brojne varijante boja, od gotovo posve crnih do mramoriranih, dimastih ili takozvanih koi uzoraka, kao i sorte s duljim, velastim perajama. Duge su peraje vizualno atraktivne, ali istodobno ranjivije na oštećenja od sustanara sklonih grickanju peraja ili oštrih dekoracija, što je vrijedno uzeti u obzir pri opremanju akvarija.

Za koga je skalar prikladan

Zbog zahtjeva za visokim akvarijem, stabilnim parametrima vode i promišljenim odabirom sustanara, skalar je prikladniji za akvariste s barem nešto iskustva nego za posve prvi akvarij. Pod pravim uvjetima riječ je o jednoj od prepoznatljivijih i dugoročno zanimljivijih vrsta u amaterskoj akvaristici.

Prednosti i mane