Oklopni somić (Corydoras)

O vrsti

Oklopni somić u akvariju ponaša se posve drugačije ovisno o tome koliko društva ima. Sam ili u paru često ostaje skriven i plah, dok u jatu od barem šest jedinki iste vrste tijekom dana aktivno pretražuje dno akvarija, što je i njegovo prirodno ponašanje u rijekama Južne Amerike. Rod Corydoras obuhvaća više od 170 opisanih vrsta, a većina riba koje se prodaju u trgovinama dijeli isto osnovno pravilo o broju jedinki.

Zašto mora biti jato

Jatno ponašanje kod ove ribe nije ukrasna osobina, nego dio njezine biologije. U prirodi oklopni somići plivaju u velikim skupinama po riječnom dnu, što im smanjuje rizik od predatora i olakšava traženje hrane. U premalom društvu riba pokazuje više znakova stresa — manje hranjenja, više skrivanja, blijeđu boju — zato je preporučeno jato od barem 6 jedinki, a više je još bolje.

Osjetljivi brkovi, mekana podloga

Supstrat je kod ove ribe važniji nego što se čini na prvi pogled. Oklopni somić na njušci ima parove osjetljivih brkova kojima pipa hranu po dnu; oštar ili grub šljunak može ih ozlijediti i povećati rizik od infekcije. Preporučuje se mekani pijesak ili gladak, zaobljen šljunak, neovisno o boji ili veličini zrna.

Nije usisavač za dno akvarija

Raširen je mit da oklopni somić preživljava isključivo na ostacima hrane drugih riba. U stvarnosti brže ribe u gornjim slojevima vode često pojedu većinu hrane prije nego što uopće dosegne dno, pa jatu treba vlastita, namjenska hrana koja tone — tablete ili granule, dopunjene smrznutom hranom poput artemije ili crvića.

Disanje zraka — sigurnosna mreža, a ne hir

Oklopni somići imaju dodatno crijevno disanje i redovito isplivaju na površinu po gutljaj zraka, što im pomaže u vodi sa smanjenom razinom otopljenog kisika. To je posve normalno ponašanje, a ne znak gušenja, no riječ je o drugačijoj prilagodbi od one koju za disanje zraka koriste labirintarke, primjerice gurami.

Voda i temperatura

Preporučeni raspon je temperatura 21–27 °C, pH 6,0–8,0, opća tvrdoća (GH) otprilike 2–15 °dH i karbonatna tvrdoća (KH) otprilike 2–10 °dH. Komercijalno uzgojene jedinke u pravilu su znatno prilagodljivije na širok raspon vrijednosti od divlje ulovljenih primjeraka, no nagle promjene kvalitete vode ostaju rizične za cijelo jato.

Prostor za jato

Za skupinu od šest jedinki smislena polazna točka je akvarij s osnovnom površinom od barem 80 × 30 centimetara, odnosno otprilike 75 litara. Kod ove ribe površina dna važnija je od visine akvarija, jer je riječ o pridnenoj vrsti koja rijetko pliva visoko u stupcu vode.

Prikladni sustanari

Oklopni somić je miran i dobro se slaže s podjednako mirnim ribama gornjeg i srednjeg sloja vode — sitnim tetrama, rasborama i kozicama. Budući da zauzima dno akvarija, izbjegava izravno natjecanje za prostor s većinom manjih mirnih vrsta.

Različite vrste, slična pravila

U trgovinama je uz brončanog oklopnog somića često dostupan i panda oklopni somić, Sterbaijev oklopni somić ili julijev oklopni somić, svaki sa svojim uzorkom boja. Unatoč razlikama u izgledu, osnovna njega — jato, mekan supstrat, hrana koja tone — kod većine popularnih vrsta vrlo je slična, a razlike su uglavnom u nešto drukčijim temperaturnim preferencijama pojedine vrste.

Oprez pri liječenju

Oklopni somići smatraju se osjetljivijima na neke lijekove za akvarijske ribe, posebno one na bazi bakra, što vrijedi šire za somove bez ljuski, odnosno s koštanim pločama umjesto ljuski. Prije primjene bilo kojeg lijeka vrijedi provjeriti upute proizvođača o sigurnosti za somove, a dozu je bolje smanjiti nego primijeniti standardnu dozu predviđenu za sve ribe u akvariju.

Mrijest u kućnom akvariju

U dobro održavanom akvariju oklopni somići mogu se mrijestiti i bez posebne intervencije vlasnika, često nakon zamjene veće količine svježe, nešto hladnije vode, što u prirodi oponaša kišnu sezonu. Ženka jajašca lijepi na staklo, biljke ili čvrste površine; ako vlasnik ne planira uzgoj mlađi, mriještenje uglavnom spriječi sama prisutnost drugih riba u zajedničkom akvariju.

Prednosti i mane