Gupi (Guppy)

O vrsti

Guppy (Poecilia reticulata) mala je živorodna riba iz Južne Amerike koja se u zarobljeništvu ne mrijesti ikrom nego rađa potpuno razvijene mlade – to je jedna od osobina koja je najviše razlikuje od jatnih vrsta poput neonke ili grabežljivih cihlida poput skalara. Zbog velike prilagodljivosti na različitu tvrdoću i kvalitetu vode te jednostavnog razmnožavanja, guppy se među akvaristima smatra jednom od najpreporučljivijih vrsta za početnike, Ime je dobio po prirodoslovcu Robertu Johnu Lechmereu Guppyju, koji je sredinom 19. stoljeća primjerke poslao u londonski Prirodoslovni muzej, a ženka nosi mladunčad razmjerno kratko, obično oko četiri tjedna.no to ne znači da uzgoj ne zahtijeva osnovno znanje o omjeru spolova i veličini jata.

Akvarij i oprema

Za manju skupinu (primjerice jednog mužjaka i dvije do tri ženke) dovoljan je akvarij od otprilike 40 litara, iako je kod guppyja, kao i kod većine jatnih riba, veći volumen uvijek sigurniji izbor jer ublažava oscilacije kvalitete vode. Budući da su guppyji aktivni plivači srednjeg i gornjeg dijela akvarija, gusta sadnja biljaka pruža skrovišta mladima i plašljivijim ženkama.

Voda: temperatura, pH i tvrdoća

Guppy je tropska riba kojoj je potrebna grijana voda, obično između 22 i 28 °C. Za razliku od mnogih južnoameričkih vrsta iz mekane, kisele vode, guppyji potječu s područja s tvrdom, alkalnom vodom i najbolje uspijevaju pri pH između 7,0 i 8,5 te razmjerno visokoj općoj tvrdoći. Preporučena karbonatna tvrdoća (KH) kreće se otprilike od 5 do 15 °dH, što pomaže stabilnosti pH. Preniska tvrdoća ili kisela voda dugoročno slabi njihovu otpornost, zbog čega ih nije preporučljivo držati zajedno s vrstama kojima je potrebna mekana, kisela voda istog bazena.

Razmnožavanje i kontrola populacije

Guppy je živorodna vrsta – ženka rađa potpuno razvijene mlade, obično svakih četiri do šest tjedana ako je u akvariju prisutan mužjak. Bez planiranog omjera spolova (preporučuje se više ženki na jednog mužjaka) populacija brzo naraste iznad kapaciteta akvarija, a mlade često pojedu odrasle ribe ako u akvariju nema dovoljno skrovišta. Tko ne želi rasplod, neka razmotri akvarij samo sa ženkama ili samo s mužjacima.

Društvo u akvariju

Guppy se smatra mirnom vrstom i dobro se slaže s drugim živorodnim vrstama, rasborama i corydoras somovima, dok se treba izbjegavati vrste sklone grickanju peraja jer mogu oštetiti duge, šarene peraje mužjaka. Skalari i druge veće, grabežljive vrste mogu odrasle guppyje, a posebno mlade, tretirati kao plijen.

Prehrana

U prirodi se guppy hrani uglavnom kukcima, ličinkama i sitnim beskralješnjacima, a u akvariju dobro prihvaća kvalitetnu pahuljičastu ili peletiranu hranu, dopunjenu živom ili smrznutom hranom poput salinskih rakova. Raznolika prehrana poboljšava boju i vitalnost, dok prekomjerno hranjenje brzo opterećuje kvalitetu vode u manjim akvarijima.

Sorte boja i odabir pri kupnji

Desetljeća selektivnog uzgoja iz razmjerno skromnog divljeg oblika stvorila su stotine sorti boje i oblika peraja, od velikih lepezastih repova do kratkih, kompaktnih oblika. Pri kupnji je smisleno birati živahne, aktivne primjerke bez stisnutih peraja ili mutnih očiju, jer su neke masovno uzgojene linije zbog intenzivnog srodnog parenja manje otporne od drugih, manje "ukrašenih" linija.

Za koga je guppy prikladan

Guppy je među najpreporučljivijim ribama za početnike zbog brze prilagodbe na širok raspon parametara vode i razmjerno niskih zahtjeva za opremom. Tko se odluči za njega, ipak treba unaprijed razmisliti o omjeru spolova i mogućem priraštaju, jer se manji akvarij inače može brzo prenaseliti.

Prednosti i mane