Koliko dugo živi konj? Životni vijek i skrb o starijem konju

Koliko godina živi konj

Merckov veterinarski priručnik za vlasnike navodi da konji u prosjeku žive 25 do 30 godina, a životni vijek ovisi o zdravlju, skrbi i veličini. RSPCA (Ujedinjeno Kraljevstvo) piše da konji i poniji mogu doživjeti duboko u tridesete ili dulje, a britansko društvo BHS da zbog bolje veterinarske skrbi, prehrane i držanja danas žive dulje nego ikad prije, mnogi i u tridesetima.

Istraživanje stvarne populacije daje nižu brojku, ali mjeri nešto drugo. Švedsko istraživanje baze podataka jednog osiguravatelja (Egenvall i sur., Veterinary Record, 2006.) procijenilo je za konje upisane u potpuno životno osiguranje prije prve godine medijan dobi pri smrti od 18,8 godina; u obzir ulaze i eutanazije. Merckov priručnik za vlasnike ne navodi izvor ni metodu za svoj prosjek od 25 do 30 godina, pa se dvije brojke ne mogu uskladiti: prva je opći prosjek bez izvora, druga medijan iz analize preživljavanja osiguranih konja jedne države u razdoblju 1997.–2000. Medijan znači da polovica takvih konja ugine ili se eutanazira u mlađoj dobi. Zajedno pokazuju prije svega da se životni vijek pojedinih konja jako razlikuje, a ne koja brojka vrijedi za vašeg konja. Usporedivih statistika za Hrvatsku i Sloveniju u korištenim izvorima nema, a istraživanja dolaze uglavnom iz Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske.

Nijedna od tih brojki ne predviđa koliko će dugo živjeti upravo vaš konj. Pratiti možete njegovo stanje, uz potpun veterinarski pregled najmanje jednom godišnje (Merck).

Što utječe na životni vijek

Merck navodi zdravlje, skrb i veličinu, a BHS dodaje da na starenje utječu genetika, držanje i okoliš. Tablica skuplja što o pojedinim čimbenicima navode izvori; to su povezanosti opisane u istraživanjima i savjetima, a ne dokazani uzroci duljeg života.

U jednoj britanskoj skupini od 908 konja starih 15 i više godina (118 smrti u 18 mjeseci) većina smrti bile su eutanazije, najčešće zbog šepavosti (24 %) i kolika (21 %) (Ireland i sur., Preventive Veterinary Medicine, 2011.); zato su kopita, zglobovi i probava u nastavku među savjetima o skrbi.

Poniji, konji i pasmine

Veličina je jedina razlika koju izvori izrijekom povezuju s životnim vijekom: Merck je navodi uz zdravlje i skrb. Zbornik M. R. Paradis (dvm360) piše da među konjima nema pasmine s »genom dugovječnosti«, osim ponija, koji u više istraživanja imaju veći udio životinja starijih od 30 godina. Švedska osiguravateljska studija pronašla je velike razlike u smrtnosti među pasminama, ali to je jedna studija, a ne pravilo.

Većina naših stranica pasmina navodi da posebnog pasminskog podatka nema i da vrijedi opći Merckov raspon; neke navode podatak saveza pasmine ili jednog izvora. Tri primjera:

Ako vam uzgajivač ili prodavač obećava određenu starost, pitajte na što se oslanja. Stranica o connemari kaže da raspon od 25 do 30 godina »ne odnosi se posebno na connemara ponija«, a stranica o islandskom konju razlikuje iskustvo uzgajivača od rezultata istraživanja.

Najstariji zabilježeni konj

Guinnessova knjiga rekorda navodi da je najveća pouzdano zabilježena starost konja 62 godine: Old Billy, rođen 1760. i uzgojen kraj Warringtona, uginuo je 27. studenoga 1822. Prema Historic UK dokazi o njegovoj dobi dobri su jer se isti čovjek, Henry Harrison, pojavljuje na početku i na kraju konjeva života; no početna dob temelji se na Harrisonovu pripovijedanju, jer je konja pripremao za rad s plugom kad je, prema njegovoj procjeni, imao oko dvije godine. Takav primjer pokazuje gornju granicu, a ne očekivanje.

Prekretnice u životu konja

Jedinstvene službene podjele konjske dobi nema. Retci u nastavku prekretnice su koje izvori spominju; njihov izbor i naziv naša su urednička odluka, a kao definicije koje rabe istraživanja vrijede samo granice od 15 i 30 godina (McGowan).

Te su granice dogovor. Merck naglašava da svaki konj stari na svoj način i da ne postoji određena dob u kojoj konj postaje »senior«. U anketi vlasnika starijih konja iz 2000. godine vlasnici su konja općenito smatrali starim s 22 godine (Paradis). Tablicu za preračun konjskih godina u ljudske ne navodimo jer je u korištenim izvorima nema.

Radni vijek i životni vijek

RSPCA upozorava da radni vijek, dok se konja može jahati ili upregnuti, može biti znatno kraći od životnog. BHS savjetuje da se stariji konj opterećuje samo ako je zdrav, bez šepavosti i pod veterinarskim nadzorom, a opterećenje treba redovito preispitivati i u nekom trenutku smanjiti; zbog promijenjenog oblika tijela BHS provjere prileganja sedla naziva nužnima. Pregledni rad McGowan (Animals, 2011.) navodi da konj obično nadživi svoju natjecateljsku ili rasplodnu sposobnost za više od desetljeća, ponekad čak za dva ili tri desetljeća.

Starije konje često još jašu. U istraživanju među vlasnicima konja koje sažima zbornik M. R. Paradis (dvm360) više od polovice konja starijih od 20 godina još je bilo u rekreativnoj uporabi, a 37 % ih je bilo umirovljeno.

Što se mijenja u starosti

BHS među znakovima starosti navodi slabiju otpornost, dlaku bez sjaja i lošiju kožu, slabiji vid i sluh, probleme sa zubima, ulegnuta leđa, manju sposobnost nošenja jahača i probleme sa zglobovima. Svaki konj stari drukčije: kod jednog su znakovi očiti, kod drugog ih nema. Merck dodaje da stariji konji mogu slabije čuti, pa im pristupite tako da vas vide i da se ne prestraše.

Vlasnici starosne probleme često previde. U britanskom istraživanju (Ireland i sur., Equine Veterinary Journal, 2012.) veterinar je pregledao 200 konja starih 15 i više godina, a nalaze usporedio s odgovorima vlasnika.

Autori zaključuju da vlasnici probleme mogu premalo prepoznavati ili premalo prijavljivati, što može odgoditi posjet veterinaru. BHS predlaže da vlasnik razmisli o godišnjem zdravstvenom pregledu kojim se problemi otkrivaju rano.

Skrb o starijem konju

Britanski kodeks DEFRA (2017.) navodi da se potrebe konja s godinama mogu povećati: može trebati više nadzora i veterinarske skrbi, mogu se javiti starosne tegobe, primjerice sa zubima, a imunosni sustav može oslabjeti.

Umirovljenje i kraj života

DEFRA navodi da bi na kraju aktivnog radnog vijeka ili u visokoj starosti trebalo procijeniti može li se konju u mirovini osigurati dobra kvaliteta života. Pregledni rad McGowan navodi slabije držanje konja s godinama, osobito kod umirovljenih konja: u anketama koje sažima pregledi zubi i cijepljenje bili su rjeđi kod umirovljenih konja, iako smanjena imunosna funkcija ne opravdava manje cijepljenja.

DEFRA navodi i da prema istraživanjima samo 9 % konja ugine prirodnom smrću, pa je planiranje pravodobne eutanazije ključna odgovornost vlasnika. U britanskoj kohorti starijih konja (Ireland i sur., 2011.) 94 % smrti bile su eutanazije; kod akutnih bolesti bio je važan savjet veterinara, a kod kroničnih bolesti i šepavosti loša kvaliteta života.

DEFRA piše i da o eutanaziji treba razmisliti kad se kvaliteta života zbog kroničnih ili starosnih tegoba znatno pogorša te da vlasnik plan za kraj života treba pripremiti dugo prije odluke. Odluku donosite zajedno s veterinarom; postupak i propise u Hrvatskoj ili Sloveniji u korištenim izvorima nismo provjeravali pa o njima pitajte veterinara.

Što to znači za vlasnika

Konj kojeg preuzmete sa šest ili sedam godina može zahtijevati skrb dulje od deset godina, možda i dvadeset: brojke iz izvora kreću se od medijana dobi pri smrti od 18,8 godina (osigurani švedski konji) do u prosjeku 25 do 30 godina prema Mercku, bez jamstva u jednom ili drugom smjeru. DEFRA navodi da treba razmisliti o zamjenskoj skrbi za slučaj da vlasnik oboli ili otputuje ili da konj nadživi vlasnika.

Što sve provjeriti prije nego što konja preuzmete, piše u članku Što vam treba prije kupnje prvog konja.

Kod nas u regiji: Kobilarna Lipica (Slovenija) priopćila je u siječnju 2018., nakon optužbi o lošoj skrbi, da je pastuh 085 Favory Caniss XXII doživio 25 godina i sedam mjeseci; prema nalazu obdukcije Nacionalnog veterinarskog instituta uginuo je od akutnog zatajenja srca. To je jedan primjer iz slovenske uzgojne ergele, a ne prosjek pasmine.

Česta pitanja o dobi konja

Koliko dugo živi poni?

Broja o životnom vijeku ponija kao skupine u korištenim izvorima nema. Zbornik M. R. Paradis navodi da poniji u više istraživanja imaju veći udio životinja starijih od 30 godina. Merckovih 40 godina ili više odnosi se na minijaturne konje, a ne na ponije, a stranica o connemari navodi samo opći raspon za konje.

Do koje dobi se konja može jahati?

Dobi koja bi vrijedila za sve konje nema. BHS smanjenu sposobnost nošenja jahača ubraja među znakove starosti; opterećenje neka procijene veterinar i osposobljen trener, a rad neka bude samo kod zdravog konja bez šepavosti. Više od polovice konja starijih od 20 godina bilo je u istraživanju iz zbornika Paradis još u rekreativnoj uporabi.

Kako doznati dob konja?

Zabilježen datum rođenja čvršća je osnova od procjene po zubima. Prema Mercku procjena dobi po zubima najtočnija je u razdoblju nicanja zubi, a trajni zubi obično izrastu do 5. godine. Poslije toga procjena je manje točna zbog nepravilnog zagriza (malokluzije), turpijanja zubi, uvjeta držanja te individualnih i pasminskih razlika; Galvayneova brazda i tzv. »7-year hook« prema Mercku su promjenjivi, nedosljedni i malo upotrebljivi.

Utječe li pasmina na životni vijek?

Pouzdanih pasminskih brojki uglavnom nema. Merck ističe veličinu i skrb, a ne pasminu; razlike među pasminama pronašla je samo švedska studija osiguranih konja, koja ne obuhvaća sve konje. Tvrdnje o 35 ili 40 godina često su iskustvo uzgajivača, pa pitajte za izvor.

Koliko često starijeg konja voditi veterinaru?

Merck navodi da odrasli konj treba ići veterinaru na cjelovit pregled najmanje jednom godišnje, a konj stariji od 20 godina dvaput godišnje ili češće; pregledi zubi opisani su gore. Ako znakovi bolesti traju dulje od dan-dva, Merck savjetuje da dogovorite veterinarski pregled.

Kada je konj star?

Jedne jedine dobi nema. Istraživanja konje od 15 i više godina smatraju starijima, a one od 30 i više vrlo starima (McGowan), a BHS prve znakove starenja smješta oko 15. do 19. godine. Merck navodi da ne postoji određena dob u kojoj konj postaje senior, no većina ih pokazuje tjelesne znakove starenja do 20. godine.