Hrana za papige: što mora biti u zdjelici i zašto sjemenke nisu dovoljne

Papige u zatočeništvu najčešće ne obole zbog infekcije ili propuha, nego zbog zdjelice. Mješavina sjemenki koju dobiva većina papiga jeftina je, omiljena i naizgled posve prikladna – a istodobno je vodeći uzrok prehrambenih bolesti kućnih ptica. To nije stvar mišljenja: MSD veterinarski priručnik dijete od sjemenki opisuje kao manjkave u vitaminu A, bjelančevinama (osobito aminokiselinama lizinu i metioninu) i kalciju.

Ovaj vodič govori što treba biti u zdjelici, koliko čega prema veličini papige, kako sigurno prijeći sa sjemenki na pelete i koje bolesti nastaju ako se to ne učini. Brojke su preuzete iz veterinarskih izvora (MSD Veterinary Manual, Sveučilište Illinois, Sveučilište Florida) i ne zamjenjuju pregled kod veterinara za ptice.

Zašto same sjemenke nisu dovoljne

Sjemenke su papigi ono što je djetetu zdjelica čipsa: ukusne, energetski bogate i hranjivo prazne. Sveučilište Illinois opisuje ih kao masne i manjkave u nužnim vitaminima, mineralima i aminokiselinama, uz posebno istaknut nedostatak kalcija i joda.

Problem produbljuje ponašanje: papiga iz mješavine bira. Čak i ako je mješavina na papiru obogaćena, ptica pojede suncokret a proso ostavi – a obogaćenje je često samo na ljusci koju papiga ukloni.

Što treba biti u zdjelici

Veterinarski se izvori u točnom udjelu razlikuju, što je pošteno reći: Sveučilište Florida navodi 75–80 % kvalitetnih peleta i 15–20 % voća i povrća, drugi se avijarni izvori kreću između 50 i 80 % peleta. Smjer je kod svih isti – peleti kao osnova, povrće kao dopuna, sjemenke kao poslastica.

Sveučilište Illinois posebno upozorava na obroke u kojima prevladava voće: ptice ga vrlo vole, ali sadrži puno jednostavnih šećera te malo bjelančevina i kalcija.

Koliko i što prema veličini papige

Vrsta određuje veličinu peleta i količinu, ali ne i načelo. Manje vrste pojedu malo, ali su zbog brzog metabolizma osjetljivije na samo jedan dan bez hrane.

Što se događa ako ostane na sjemenkama

Ove bolesti veterinari za ptice viđaju redovito i gotovo sve potječu iz zdjelice.

Nedostatak vitamina A

Najčešći prehrambeni poremećaj kod papiga hranjenih sjemenkama. Prema MSD-u očituje se iscjetkom iz nosa, kihanjem, oteklinama oko očiju, upalom spojnice, otežanim disanjem, pojačanim pijenjem i mokrenjem, lošom kvalitetom perja, čupanjem perja i gubitkom apetita. Čupanje perja, koje skrbnici često tumače kao poremećaj ponašanja, može dakle imati posve prehrambeni uzrok.

Nedostatak joda kod tigrica

Kod tigrica na isključivo sjemenskoj dijeti nastaje povećanje štitnjače. Prema MSD-u očituje se kao zviždanje ili klikanje pri disanju, jer povećana žlijezda pritišće glasnicu.

Nedostatak kalcija kod sivih papagaja

Afrički sivi papagaji osobito su podložni akutnom hipokalcemijskom sindromu, povezanom i s nedostatkom kalcija i s nedostatkom vitamina D3. Kod mladih ptica mogu se razviti koštane deformacije. MSD navodi da je najmanja potreba sivih papiga za vitaminom D3 vjerojatno 500–1000 i. j. po kilogramu krme.

Pretilost i masna jetra

Prema MSD-u ptica je pretila kada premašuje idealnu težinu za 20 %, odnosno doseže ocjenu tjelesne kondicije 4 od 5. Osobito su skloni ružičasti kakadui, are, amazonke i papige redovnice.

Prijelaz sa sjemenki na pelete: polako i s vagom

Ovo je najosjetljiviji dio i ujedno onaj gdje skrbnici naprave najviše štete. Papiga sjemenke ne doživljava kao hranu među ostalima – doživljava ih kao jedinu hranu, a pelete isprva možda uopće ne prepoznaje kao jestive.

Što papiga ne smije jesti

Avokado je kod ptica znatno opasniji nego kod pasa. MSD među osobito osjetljivim vrstama izrijekom navodi tigrice, kanarince i nimfe; trovanje se očituje apatijom, otežanim disanjem, potkožnim oteklinama i uginućem. Sveučilište Florida također ga navodi kao otrovnog za ptice.

U zdjelicu ne spadaju ni čokolada i kakao, kofein i alkohol te koštice i sjemenke voća, koje treba ukloniti. Slana i masna ljudska jela za ptice su zbog male tjelesne mase još problematičnija nego za sisavce.

Detaljan pregled otrovnih namirnica i doza sabrali smo u vodiču opasne namirnice za pse i mačke, gdje je posebno poglavlje posvećeno pticama i glodavcima.

Tri tvrdokorna mita

»Papigi treba grit.« Ne. MSD je izričit: grit trebaju neke ptice pjevice i golubovi koji sjemenke gutaju cijele, papige ne, jer ljusku uklone prije gutanja.

»Mješavina je obogaćena vitaminima, dakle dovoljna je.« Obogaćenje je često na ljusci koju papiga ukloni, a ptica iz mješavine bira. Zato MSD i obogaćene sjemenske dijete opisuje kao manjkave.

»Voće je zdravo, što više to bolje.« Sveučilište Illinois upozorava upravo na obroke u kojima prevladava voće – puno šećera, malo bjelančevina i kalcija.

Česta pitanja

Kakva je hrana najbolja za papigu?

Kvalitetni peleti kao osnova obroka, dopunjeni svježim povrćem. Sveučilište Florida navodi 75–80 % peleta i 15–20 % voća i povrća; drugi avijarni izvori navode od 50 % peleta naviše.

Smije li papiga jesti samo sjemenke?

Može, ali ne bi smjela. Sjemenska je dijeta prema MSD-u manjkava u vitaminu A, bjelančevinama i kalciju te vodi u bolesti opisane iznad.

Kako papigu naviknuti na pelete?

Postupno, često više tjedana do nekoliko mjeseci, uz vaganje ptice. Nikada gladovanjem – to prema Sveučilištu Florida može biti smrtonosno. Gubitak težine ne smije prijeći 1–2 % tjedno.

Koliko voća papiga smije dnevno?

Manje nego što većina skrbnika misli. Voće neka bude poslastica, a ne osnova; obroci u kojima prevladava voće prema Sveučilištu Illinois se ne preporučuju.

Treba li papigi grit ili pijesak?

Ne. Prema MSD-u grit trebaju neke druge ptice, papige ne, jer sjemenke oljušte prije gutanja.

Zašto moja papiga čupa perje?

Uzroka je više, ali jedan je prehrambeni: čupanje perja i loša kvaliteta perja prema MSD-u su među znakovima nedostatka vitamina A. Kod čupanja perja uvijek se treba posavjetovati s veterinarom za ptice.

Je li avokado doista opasan za papige?

Da. MSD među osjetljivim vrstama navodi tigrice, kanarince i nimfe; posljedice mogu biti otežano disanje, otekline i uginuće.

Trebaju li papigi vitaminski dodaci?

Uz uravnoteženu peletiranu prehranu u pravilu ne. Dodatke neka propiše veterinar – kod sjemenskih dijeta nedostaci se rješavaju promjenom obroka, a ne kapljicama u vodi.

Za kraj

Ako kod papige promijenite jednu jedinu stvar, neka to bude zdjelica. Prijelaz sa sjemenki na uravnotežen obrok najjeftiniji je i najučinkovitiji zahvat u zdravlje kućne ptice – samo ga treba izvesti polako, s vagom i po mogućnosti uz nadzor veterinara za ptice.

Koja vrsta ima kakve potrebe, pronaći ćete u imeniku papiga. Srodni vodiči o prehrani su smije li pas jesti …? i opasne namirnice za pse i mačke.