Opasne namirnice za pse i mačke: što je otrovno i koliko je previše

Većina trovanja kućnih ljubimaca ne dogodi se u garaži s kemikalijama, nego u kuhinji. Komad čokolade s blagdanskog pladnja, grožđice ispale iz kolača, žvakaća guma u torbi na podu. Namirnice koje su za nas posve bezopasne za psa ili mačku mogu biti ozbiljan medicinski slučaj – ne zato što bi bile »pokvarene«, nego zato što ih njihov metabolizam jednostavno ne razgrađuje kao naš.

U ovom vodiču sabrali smo ono što veterinari doista viđaju u ordinaciji: koje su namirnice opasne, pri kojim količinama počinju problemi i što učiniti u prvih pola sata. Brojke su preuzete iz veterinarskih priručnika (MSD/Merck Veterinary Manual, Cornell University, ASPCA Animal Poison Control Center) i služe razumijevanju rizika – nikada procjeni umjesto veterinara.

Zašto je psu otrovno ono što mi mirno pojedemo

Razlika je gotovo uvijek u brzini razgradnje. Teobromin iz čokolade ima kod psa poluvijek od otprilike 17,5 sati, kod čovjeka svega nekoliko – pas ga dakle ne uklanja usput, nego mu se nakuplja u tijelu dok ne dosegne količinu koja nadražuje srce i živčani sustav. Slično vrijedi za ksilitol: kod psa izaziva iznimno brz izljev inzulina, tri do sedam puta veći od uobičajenog, što šećer u krvi gura u slobodan pad. Kod čovjeka se isto sladilo ponaša posve bezopasno.

Kod mačaka je priča nešto drukčija. Njihove crvene krvne stanice osobito su podložne oksidativnim oštećenjima, pa ih spojevi iz luka i češnjaka pogađaju pri znatno manjim količinama nego pse. Mačke su prema MSD veterinarskom priručniku najosjetljivija vrsta na trovanje biljkama iz roda Allium.

Kod trovanja hranom nije ključno što je životinja pojela, nego koliko po kilogramu tjelesne težine. Isti kvadratić tamne čokolade za trokilogramsku čivavu posve je druga priča nego za četrdesetkilogramskog bernardinca.

I još jedan čimbenik koji skrbnici često podcjenjuju: sklonost skupljanju hrane dijelom je genetska. Istraživanje objavljeno u časopisu Cell Metabolism 2016. godine otkrilo je kod labradora i srodnih retrivera deleciju u genu POMC povezanu s većom motivacijom za hranom i sklonošću pretilosti. Ako kod kuće imate pasminu koja »pospremi sve«, osigurači u kuhinji nisu pretjerivanje.

1. Čokolada i kakao

Čokolada je svake godine među najčešćim razlozima za poziv veterinaru, s blagdanskim vrhuncem u prosincu i za Uskrs. Opasni su teobromin i kofein (zajedno metilksantini), kojih najviše ima u najgorčim proizvodima. Bijela čokolada sadrži ih zanemarivo, a kakao u prahu gotovo sedamsto puta više.

Prema MSD veterinarskom priručniku kod pasa se prvi znakovi (povraćanje, proljev, žeđ) javljaju pri otprilike 20 mg metilksantina po kilogramu, poremećaji srčanog ritma pri 40–50 mg/kg, a grčevi pri 60 mg/kg ili više. Tablica ispod to prevodi u grame čokolade.

Približna količina pri kojoj se kod psa mogu javiti prvi znakovi (20 mg/kg):

Znakovi se obično pojave za 6 do 12 sati i u težim slučajevima mogu potrajati do 72 sata. Za grčeve je potrebna otprilike trostruka količina iz tablice – no kako se osjetljivost među psima razlikuje i kako sadržaj teobromina varira među proizvodima, tablica služi za procjenu ozbiljnosti poziva, a ne za odluku »pričekat ćemo«.

2. Grožđe, grožđice i ribiz

Ovo je najpodmuklija stavka na popisu. Gotovo dvadeset godina veterinari su znali da grožđe kod pasa uzrokuje akutno zatajenje bubrega, ali nisu znali zašto. Zagonetku je razriješio slučaj psa koji je obolio nakon što je pojeo domaće slano tijesto za modeliranje – sastojak koji je povezao sve slučajeve bio je vinski kamenac.

»Vinska kiselina, koja je kod pasa nefrotoksična, zajednički je nazivnik i vjerojatni otrovni sastojak.« – ASPCA Animal Poison Control Center

Praktična posljedica: opasni nisu samo grožđe i grožđice, nego i ribiz, sultanije, tamarind i vinski kamenac u domaćim kolačima ili tijestu za modeliranje. Prema podacima Cornell Universityja dosad nisu povezani s ovim sindromom sok od grožđa, žele, ulje koštica grožđa i vino.

Sigurne granice nema. MSD navodi da već više od jedne bobice grožđa ili jedne grožđice na 4,5 kg tjelesne težine može sadržavati dovoljno vinske kiseline za rizik za bubrege, dok Cornell naglašava da točna otrovna doza nije poznata i da neki psi obole teže od drugih. Povraćanje ili proljev javljaju se za 6–24 sata, a zatajenje bubrega razvija se za 24–72 sata – a kad pas jednom prestane mokriti, ishod je često loš.

3. Ksilitol: sladilo koje ugrožava pse, a mačke ne

Ksilitol (na deklaracijama i E967 ili »brezov šećer«) sladilo je iz proizvoda bez šećera: žvakaćih guma, bombona, zubnih pasti, dodataka prehrani, nekih lijekova i proteinskih pločica. Kod pasa izaziva brz izljev inzulina i time hipoglikemiju, a pri višim dozama i oštećenje jetre.

MSD navodi dvije granične vrijednosti: iznad otprilike 100 mg/kg očekuje se pad šećera u krvi, a iznad 500 mg/kg postoji rizik od teškog zatajenja jetre. Za psa težine 10 kg prva granica znači otprilike jedan gram ksilitola – kod nekih žvakaćih guma to je sadržaj tek nekoliko komada. Znakovi se mogu pojaviti već za pola sata, a kod guma se zbog sporijeg otpuštanja odgađaju i 12 do 18 sati.

Važna razlika koju mnogi članci previde: ksilitol je opisan kao problem kod pasa. Prema MSD veterinarskom priručniku psi su jedina domaća vrsta s dokumentiranim trovanjem ksilitolom, dok mačke nisu ugrožene ni hipoglikemijom ni oštećenjem jetre. To nije razlog da ga mačkama nudimo – ali jest razlog da u slučaju nezgode znate gdje ste.

4. Luk, češnjak, poriluk i vlasac

Biljke iz roda Allium sadrže sumporne spojeve koji oštećuju crvene krvne stanice i uzrokuju takozvanu Heinzovu hemolitičku anemiju. Otrovne su u svim oblicima: svježe, kuhane, sušene i u prahu – dakle i u juhama, umacima, mješavinama začina i ostacima pizze.

Količine se između vrsta bitno razlikuju. Prema MSD veterinarskom priručniku kod mačaka je dovoljno manje od žličice kuhanog luka ili 5 g sirovog luka po kilogramu težine, dok su kod pasa znakovi opisani pri 15–30 g sirovog luka po kilogramu. Češnjak je 3 do 5 puta otrovniji od luka.

Vremenski odmak ono je što ovo trovanje čini opasnim. Heinzova tjelešca počinju se stvarati unutar 24 sata i dosežu vrhunac nakon otprilike 72 sata, a klinički znakovi anemije pojavljuju se tek nekoliko dana poslije: slabost, blijede sluznice, žućkasta koža i bjeloočnice, tamna mokraća, ubrzano disanje. Životinja koja je »nakon luka posve dobro« stoga nije dokaz da je sve u redu.

5. Alkohol i sirovo dizano tijesto

Sirovo dizano tijesto dvostruka je opasnost. Želudac je za kvasac idealan inkubator: tijesto se u njemu nastavlja dizati i rasteže stijenku želuca slično kao kod torzije želuca, dok vrenje istodobno proizvodi etanol koji se upija u krv. Prema MSD veterinarskom priručniku smrtni ishod obično je posljedica metaboličkih učinaka alkohola, a ne rastezanja želuca.

Znakovi: neuspješni pokušaji povraćanja, napet trbuh, apatija, zatim omamljenost, gubitak ravnoteže, pothlađenost, nizak šećer u krvi i u teškim slučajevima grčevi. Isti alkoholni dio priče vrijedi za piće, rum torte, punč i voće u alkoholu.

6. Makadamija i ostali orašasti plodovi

Makadamija je posebnost: mehanizam otrovnosti još nije objašnjen, a opisana je samo kod pasa. Znakovi su se prema MSD-u javili pri 2,4 g plodova po kilogramu težine – slabost, nesigurnost stražnjih nogu, drhtanje, nesigurna hodanja, povraćanje i povišena tjelesna temperatura, obično unutar 12 sati. Dobra vijest: većina pasa oporavi se za 12 do 48 sati, često i bez posebnog liječenja.

Ostali orašasti plodovi nisu specifično otrovni, ali su vrlo masni; ASPCA upozorava da velike količine masnoća mogu izazvati povraćanje, proljev pa i upalu gušterače. Najveći rizik je kombinacija: makadamija u tamnoj čokoladi spaja dvije opasnosti u jednom zalogaju.

Brzi pregled

A što je s avokadom, mlijekom i kostima?

Nekoliko namirnica s »crnih popisa« zaslužuje precizniju ocjenu.

Avokado. Sadrži persin, ali su prema MSD veterinarskom priručniku psi i mačke razmjerno otporni – uistinu ugrožene su ptice, kunići, glodavci i domaće životinje. Kod psa je glavni rizik mehanički: koštica može uzrokovati začepljenje probavnog sustava, a meso ploda je masno.

Mlijeko i mliječni proizvodi. Nisu otrovni. Većina odraslih pasa i mačaka ima premalo laktaze, pa mlijeko prema upozorenju ASPCA-e uzrokuje proljev i probavne tegobe – neugodno, ali ne hitan slučaj.

Kosti. Problem nije trovanje, nego ozljeda: ASPCA upozorava da kosti mogu uzrokovati ozljedu ili začepljenje probavnog sustava. Kuhane kosti kalaju se u oštre krhotine i najrizičnije su.

Opasne namirnice za papige, kuniće i glodavce

Kod drugih kućnih ljubimaca popis se bitno mijenja. Avokado je za ptice znatno opasniji nego za pse – MSD među osjetljivim vrstama izrijekom navodi papigice, kanarince i nimfe, kod kojih može završiti teškim disanjem, oticanjem i uginućem. Čokolada i kofein otrovni su i za ptice.

Kod kunića i glodavaca najveća je zamka nešto drugo: njihova probava građena je za sijeno i vlakna, pa im štete i »bezazlene« ljudske poslastice – slatkiši, kruh, orašasti plodovi i prevelike količine voća. Detaljnije smo to razradili u vodičima prehrana kunića: što smije, a što ne smije jesti i što jede hrčak. Što treba pojedina vrsta, pronaći ćete u imenicima papiga, kunića i glodavaca.

Prva pomoć: prvih 30 minuta

Ako sumnjate da je životinja pojela nešto s ovog popisa, redoslijed je važniji od brzine.

1. Maknite životinju od izvora te pokupite ostatke i ambalažu.
2. Procijenite četiri podatka: što, otprilike koliko, kada i koliko životinja teži. To su podaci koje će veterinar odmah tražiti.
3. Nazovite veterinara ili najbližu dežurnu veterinarsku ambulantu. Ne čekajte simptome – kod grožđa i luka javljaju se prekasno da bi bili korisno upozorenje.
4. Ponesite ambalažu sa sobom. Deklaracija govori o sadržaju teobromina ili ksilitola, a time i o stvarnoj dozi.
5. Ne izazivajte povraćanje bez izričite upute veterinara.
6. Ne dajite »kućne protuotrove« – mlijeko, ulje, sol ili ljudske lijekove.

Česta pitanja

Koliko je čokolade opasno za psa?

Ovisi o težini psa i vrsti čokolade. Prvi znakovi kod pasa opisani su pri otprilike 20 mg metilksantina po kilogramu, što za desetkilogramskog psa znači oko 87 g mliječne, ali tek oko 37 g tamne čokolade. Kod kakaa u prahu granica je oko 7 g.

Može li i jedna jedina grožđica biti opasna?

Može. MSD navodi da već više od jedne grožđice na 4,5 kg tjelesne težine može značiti rizik za bubrege, a sigurna granica nije određena. Kod malog psa i šaka grožđica razlog je za poziv veterinaru.

Je li grožđe opasno i za mačke?

Sindrom zatajenja bubrega dokumentiran je kod pasa; kod mačaka veza nije potvrđena. Budući da podataka nema dovoljno, grožđe i grožđice mačkama ipak ne nudimo.

Je li ksilitol opasan za mačke?

Prema dosadašnjim podacima nije – MSD navodi pse kao jedinu domaću vrstu s dokumentiranim trovanjem ksilitolom.

Pas je pojeo luk, a djeluje posve zdravo. Je li opasnost prošla?

Nije. Heinzova tjelešca nastaju u prvih 24 sata i vrhunac dosežu oko 72 sata, a znakovi anemije pojavljuju se tek nekoliko dana nakon konzumacije. Prvi dan bez simptoma nije jamstvo.

Smije li pas komad kruha ili sira?

Nisu na popisu otrovnih namirnica. Pripazite samo na sastojke (grožđice, luk, ksilitol u proizvodima bez šećera) i na masnoću kod osjetljivih pasa.

Je li bijela čokolada sigurna?

Metilksantina sadrži zanemarivo (0,04 mg/g), pa rizika od klasičnog trovanja praktički nema. Ostaje ipak vrlo masna i slatka, što psima ne odgovara.

A kava i energetska pića?

Kofein djeluje jednako kao teobromin, samo brže. Talog kave, kapsule za kavu i energetska pića ozbiljan su rizik za pse i mačke i pripadaju u zatvorenu kantu.

Za kraj

Velika većina ovih slučajeva završi dobro – pod uvjetom da skrbnik nazove dovoljno rano. Najbolja zaštita nije poznavanje svih brojki napamet, nego dvoje: da opasne namirnice fizički nisu dostupne i da broj veterinara imate pri ruci prije nego što zatreba. Ako niste sigurni je li pojedena količina važna, nazovite – procjena telefonom uvijek je jeftinija od noći na klinici.

Više o svakodnevnoj njezi i prehrani pojedinih vrsta pronaći ćete u našim imenicima pasmina pasa i mačjih pasmina, a o prvim tjednima s novim ljubimcem u vodiču prvi dani mačića u novom domu.