Konj ne bi smio imati pristup tisi, negnjilu, kalini (ligustrumu), jakobovu staračcu (svježem ili osušenom u sijenu), pokošenoj travi i pljesnivoj hrani, a sezonski oprez traže i žir i gorski javor (Defra, BHS, World Horse Welfare). Neke su biljke toliko otrovne da smrtonosna može biti već mala količina, a znakovi se ne moraju pokazati odmah. Pri sumnji na otrovanje odmah nazovi veterinara i konju sam ne daj nikakve lijekove. Ovo su opće informacije, a ne veterinarski savjet.
Pri sumnji na otrovanje odmah nazovi veterinara. RSPCA, britanska organizacija za zaštitu životinja, savjetuje da ne čekaš što će se dogoditi i da konja ne liječiš sam.
Zašto konji pojedu ono što ne bi smjeli
Konji često izbjegavaju otrovne biljke, ali ne uvijek. Priručnik Merck Veterinary Manual (SAD) navodi da se životinje često otruju jer ih glad ili druge okolnosti natjeraju da popasu biljke koje bi inače ostavile te da nemaju sve otrovne biljke loš okus. British Horse Society (BHS) kaže da konji gorku tisu obično ne jedu ako im ne nedostaje druge krme.
Dovoljno krme zato je prva obrana. RSPCA savjetuje da konj ima dovoljno hrane i krme kako bi ga manje mamilo drugo raslinje, a Gospodarski list piše da uravnotežen obrok u dovoljnoj količini smanjuje potrebu za konzumiranjem štetnih biljaka.
Važno je i gdje gledaš. World Horse Welfare (WHW) savjetuje da pregled obuhvati sam pašnjak, živice uz polje, nepasane rubove, grubu ispašu i odmorene pašnjake.
Znaj što raste na pašnjaku i u sijenu, osiguraj dovoljno krme i pri prvoj sumnji na otrovanje nazovi veterinara.
Otrovne biljke u živicama, drveću i vrtovima
Britanski državni kodeks (Defra) navodi tek nekoliko biljaka, a popisi WHW-a, BHS-a i Mercka obuhvaćaju desetke. Tablica prikuplja one koje izvori najviše ističu; nije potpuna, a WHW ima vodič sa slikama. Pravila vrijede za svakog konja, od lipicanca ili haflingera do ponija.
| Biljka | Što ističu izvori | Izvor |
|---|---|---|
| Tisa (Taxus) | Merck kao otrovne navodi koru, lišće i sjemenke. Iznenadni kolaps može biti jedini znak, smrt može nastupiti trenutačno, a otrov ostaje u odrezcima i mrtvim biljkama | BHS, Merck |
| Negnjil (zanovijet), kalina (ligustrum) | Defra ih zajedno s tisom naziva iznimno otrovnima: konji ne bi smjeli imati pristup njima ni njihovim odrezcima | Defra |
| Hrast | Žir, lišće i grane. Prema Defri hrast je najopasniji u jesen, kad žir opada; prema BHS-u najštetniji su novi pupovi, mlado lišće i zeleni žir, koji obično ne opadaju pa ne bi smjeli predstavljati rizik ako ih konji ne mogu dosegnuti | Defra, BHS |
| Gorski javor (Acer pseudoplatanus) | Sjemenke, klice i lišće; povezani s atipičnom miopatijom, uglavnom u jesen (sjemenke, lišće) ili u proljeće (klice) | BHS |
| Crveni naprstak, kukuta, velebilje, bršljan | Naprstak može ubiti u nekoliko sati, a kukuta je otrovna u svim dijelovima. Konji velebilje i bršljan rijetko jedu, no BHS savjetuje da se u tom slučaju pozove veterinar | BHS |
| Šimšir, lovorvišnja, rododendron, oleandar | WHW i BHS navode ih kao otrovne; Merck kaže da je oleandar otrovan i osušen | WHW, BHS, Merck |
O žiru BHS kaže da je otrovanje rijetko zbog gorkog okusa, ali su neki konji osjetljiviji, mala količina može ih razboljeti, a na prepašenim ispustima konji žir lakše pojedu. Specifičnog liječenja nema, ali ako te nešto brine, BHS savjetuje da nazoveš veterinara, koji može savjetovati najbolji daljnji postupak.
U sjemenkama, klicama i lišću gorskog javora nađen je hipoglicin A, koji BHS povezuje s atipičnom miopatijom, mišićnom bolešću. Prema njegovim navodima konju se stanje može pogoršati već za 6 do 12 sati, prognoza je često loša, a smrtnost je oko 56 do 61 %; savjetuje hitnu veterinarsku pomoć. Pašnjaci onečišćeni materijalom gorskog javora ne bi se smjeli koristiti za proizvodnju sijena, sjenaže ili silaže. WHW kaže da je gorskom javoru vrlo sličan klen, koji je za konje siguran; pri razlikovanju pomaže slikovni vodič ili stručnjak.
Jakobov staračac, jesenski mrazovac i druge livadne biljke
Jakobov staračac (Jacobaea vulgaris, poznat i kao Senecio jacobaea) biljka je za koju Defra u kodeksu postupanja navodi smrtonosno oštećenje jetre. Prema Defri konji je jedu živu ili pokošenu, a otrovni su svi njezini dijelovi, čak i pokošeni, počupani, obrađeni ili uvenuli. BHS dodaje da su uvenule biljke ukusnije i jednako otrovne te da osušen staračac ostaje otrovan i lako se nađe u sijenu. Notranjski regijski park opisuje ga kao otrovnog za sisavce i ptice te raširenog po cijeloj Sloveniji. Park dodaje da naraste 30–100 cm visoko i cvate od srpnja do rujna, a najčešći je na jugozapadu i sjeverozapadu Slovenije. Za Englesku BHS navodi da je rizik visok ako staračac raste unutar 50 metara od zemljišta s konjima ili krmom, srednji na 50–100 m i nizak iznad 100 m (Weeds Act 1959).

Jesenski mrazovac (Colchicum autumnale) livadna je biljka na koju upozorava ljubljanska poljoprivredna savjetodavna služba slovenske Poljoprivredno-šumarske komore (KGZS, vodič iz 2020.-2021.). Prema njezinim navodima posljednjih se godina znatno proširio slovenskim travnjacima, a konji su među životinjama najosjetljivijima na njegov otrov kolhicin. Konji su oprezni i obično ga na ispaši i u jaslama ostave, ali osušen mrazovac ima neutralan okus pa ga životinje među ostalim biljkama ne zamjećuju i mogu ga pojesti. Otrov preživljava sušenje i siliranje pa može biti opasno i višegodišnje sijeno. KGZS kao znakove kod konja navodi kolike i krvavi proljev. Za govedo KGZS navodi da se kolike i proljev javljaju već pri 0,25 mg kolhicina po kg tjelesne težine, a uginuće pri 1 mg po kg; zbog respiratorne paralize može uginuti 25–50 % životinja, i to u prva tri dana nakon trovanja.

KGZS i Gospodarski list navode i druge livadne biljke:
| Biljka | Što kažu izvori | Izvor |
|---|---|---|
| Močvarna preslica | Alkaloid preživljava sušenje i siliranje pa sijeno može ostati opasno i godinama. Konji su najosjetljiviji na tiaminazu koju može sadržavati; Gospodarski list kaže da preslice djeluju na živčani sustav | KGZS, Gospodarski list |
| Orlovska bujad | Vrlo otrovna, osobito svježa i mlada; opasna i osušena ili silirana | KGZS, WHW |
| Žabnjak | Malo do umjereno otrovan: iz oštećenih svježih biljaka nastaje otrov koji kod konja i goveda uzrokuje upalu probavnog sustava, kolike, proljev i oštećenje bubrega. Starije i iskusnije životinje izbjegavaju ga na ispaši pa je rizik uglavnom svježa krma s mnogo žabnjaka. Prema KGZS-u osušeni ili silirani žabnjak s vremenom više nije otrovan; ako sumnjaš u seriju krme, pitaj veterinara | KGZS |
| Bijela čemerika | Alpski i predalpski krajevi; konji i goveda mogu uginuti već kad pojedu vrlo male količine, svježe ili osušene | KGZS |
Oba izvora savjetuju isto o sijenu: provjeri što raste na livadama s kojih krma dolazi i dogovori s prodavačem da nudi samo ispravnu krmu (KGZS) te pazi na botanički sastav livada s kojih se skuplja sijeno jer sušenje nekih otrovnih biljaka ne smanjuje njihovu otrovnost (Gospodarski list).
Sijeno, sjenaža i silaža: plijesan i botulizam
Merck kaže da sva zrna, koncentrati i voluminozna krma trebaju biti dobre kvalitete i bez plijesni jer su konji posebno osjetljivi na otrove u pokvarenoj krmi. Navodi dvije posebne opasnosti. Prva je kukuruz: pljesniv kukuruz može izazvati leukoencefalomalaciju, obično smrtonosnu bolest središnjeg živčanog sustava koja se prema Mercku sporadično javlja i u Europi, a sjenaža i silaža od cijele biljke kukuruza, koje se obično daju govedima, za konje općenito nisu preporučljive. Druga je botulizam, brzo smrtonosno otrovanje s paralizom koje uzrokuje otrov bakterija što rastu u raspadajućem biljnom materijalu, poput trule trave, sijena, zrnja ili pokvarene silaže. Učestalost kod konja je mala, a velike okrugle bale na pašnjaku povećavaju rizik jer sijeno brzo truli tamo gdje dodiruje tlo.
Merck također navodi da su sjenaža i silaža češće u Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama izvan SAD-a te da se koriste ponajprije ondje gdje je teško proizvesti dobro osušeno sijeno, ali da stručnjaci za hranidbu konjima općenito odsvjetuju sjenažu i silažu od sirka ili trava s visokom vlažnošću zbog visokog rizika od otrova botulizma. Britanski kodeks Defra sjenažu ubraja u uobičajenu konzerviranu krmu koja treba biti dobre kvalitete, a botulizam ne spominje. Ako sumnjaš u balu, pitaj veterinara ili stručnjaka za hranidbu konja.
Pokošena trava, vrtni otpad i stelja
Defra kaže da pokošena trava nije prikladna za konje i da konji ne bi smjeli imati pristup vrtnom otpadu ni pokošenim poljima. Penn State Extension (SAD) objašnjava da pokošena trava brzo pljesnivi i vrije, što može biti otrovno.
Isti oprez traže odrezci živica: Merck navodi da do otrovanja tisom obično dolazi kad se stoci daju grane i odrezci. RSPCA savjetuje da cijeli prostor bude bez otrovnih biljaka i bez njihovih nadvijenih grana pa je problem i susjedova tisa koja se naginje preko ograde.
I stelja može biti izvor: Gospodarski list napominje da se otrovne biljke katkad nađu u stelji i treba ih ukloniti.
Ostaci iz kuhinje, poslastice i šećer
Penn State Extension kaže da poslastice treba davati u malim količinama i da ne bi smjele biti glavni dio obroka. Njegov popis hrane koju ne treba davati nije potpun, a drugi ga izvori dopunjuju:
| Hrana | Što kažu izvori | Izvor |
|---|---|---|
| Avokado | Nadzemni dijelovi, osobito lišće, prema izvješćima su otrovni za konje i druge životinje | Merck, Penn State |
| Luk | Kod domaćih životinja može uzrokovati hemolitičku anemiju; konji su manje osjetljivi od goveda | Merck |
| Krumpir, rajčica, brokula | Penn State navodi da ih ne bi trebalo davati: krumpir i rajčica biljke su iz porodice pomoćnica, a brokula može izazvati nadutost | Penn State |
| Torte, keksi, slatkiši | Puno šećera i škroba: ne u prevelikim količinama, a konjima s metaboličkim problemima poput laminitisa bolje ih je uopće ne davati | Penn State |
| Čokolada | Pitanje dopinških kontrola kod natjecateljskih konja; navedeni izvori ne procjenjuju učinke na zdravlje. U istraživanju iz 1998., potaknutom pozitivnim testom na kofein kod utrkivanog konja, tri su konja osam dana dobivala kikiriki u čokoladi, a teobromin i kofein u mokraći su bili dokazivi još nekoliko dana; Merck također upozorava na pozitivne dopinške testove zbog pekarskog otpada s čokoladom | Dyke & Sams (1998), Merck |
Merck kruh navodi među koncentratima koji se koriste u nekim regijama svijeta te upozorava da dodaci u pekarskom otpadu, poput sezama, maka ili čokolade, kod natjecateljskih konja mogu dovesti do pozitivnog nalaza na dopinškoj kontroli. Defra kaže da se pljesnive ili ustajale ostatke hrane konju ne bi trebalo davati; za torte i slatkiše vidi redak gore, a za laminitis njegu kopita. Koje su poslastice u redu, opisano je u članku što jedu konji.
Sumnja na otrovanje: znakovi i što učiniti
Otrovanje nema jednu sliku jer znakovi ovise o biljci i mogu biti nejasni. WHW navodi slinjenje, tromost, gubitak koordinacije, kolaps, ubrzan puls i znojenje te kaže da popis nije potpun. RSPCA, oslanjajući se na Veterinary Poisons Information Service, dodaje među ostalim bol u trbuhu, kolike, proljev, otežano disanje, drhtanje, pritiskanje glave o predmete i sljepoću te kaže da se simptomi ne moraju pokazati odmah ili se mogu razviti brzo. Neki konji kasnije razviju oštećenje bubrega ili jetre ili iznenada uginu. Mnogi se od tih znakova preklapaju s kolikama, opisanim u članku kolike kod konja.
Što RSPCA savjetuje ako misliš da je konj otrovan:
- Ostani miran i konja, ako je sigurno, odvedi od izvora otrova.
- Odmah nazovi veterinara i reci gdje i kako se dogodilo. Nikada ne čekaj i ne promatraj.
- Biljku, ambalažu ili tvar odnesi veterinaru samo ako to možeš učiniti sigurno.
- Slijedi veterinarove upute; ako ti kaže da konja dovedeš, učini to brzo i mirno.
- Konja nikada ne liječi sam i ne daj mu lijekove.
Merck kaže da je liječenje otrovanja tisom u najboljem slučaju potporno, a kad se znakovi pojave obično uzaludno; BHS pri sumnji da je konj pojeo tisu savjetuje da se odmah nazove veterinar. Za otrovanje žirom nema specifičnog liječenja, ali veterinar može savjetovati najbolji daljnji postupak. Pri sumnji nazovi veterinara. Sve su to opće informacije, a ne zamjena za pregled.
Broj svog veterinara, i onaj izvan radnog vremena, drži pri ruci; plan je u članku kako se brinuti za konja. Već unaprijed doznaj koji veterinar u tvojoj blizini liječi konje.
Pregled pašnjaka: što savjetuju izvori
Točke iz WHW-a, BHS-a, RSPCA-e i KGZS-a:
- Biljke čupaj s korijenom i u rukavicama: počupani jakobov staračac i kukuta ostaju otrovni i ne bi smjeli ostati na dohvat konjima; staračac ne kosi jer se sjemenke šire (BHS).
- U jesen skupljaj sjemenke i lišće: redovito skupljaj sjemenke i lišće gorskog javora, a polje sa žirom izbjegavaj dok se žir ne pokupi ili ogradi stablo (BHS).
- Osiguraj dovoljno krme i sijeno kupuj od pouzdanog dobavljača (BHS, RSPCA); pitaj što raste na livadi (KGZS).
- Kemikalije: konje drži podalje od površina na kojima se koriste rodenticidi ili drugi pesticidi (RSPCA).
Česta pitanja
Je li tisa otrovna za konje?
Da. BHS taksin, otrov u tisi, naziva smrtonosnim i srčanim otrovom te kaže da je iznenadni kolaps katkad jedini znak. Merck kao uobičajeni izvor navodi grane i odrezke pa je važna i tisa u živici uz ispust. Ako je konj možda pojeo nešto tise, odmah nazovi veterinara (BHS).
Smije li konj jesti pokošenu travu s vrta?
Ne. Defra kaže da pokošena trava nije prikladna za konje, a Penn State Extension da se pokošena trava brzo pljesnivi i vrije, što može biti otrovno. Ako je konj pojeo mnogo, postupaj kao pri svakoj sumnji na otrovanje i nazovi veterinara.
Smije li konj jesti kruh, tortu ili slatkiše?
Ne u prevelikim količinama, a kod laminitisa možda uopće ne: Penn State Extension kaže da torte, keksi i slatkiši sadrže puno šećera i škroba te da ih je konjima s metaboličkim problemima možda bolje uopće ne davati. Merck kruh spominje samo kao koncentrat koji se koristi u nekim regijama te upozorava da pekarski otpad sa sezamom, makom ili čokoladom kod natjecateljskih konja može dovesti do pozitivnog nalaza na dopinškoj kontroli.
Je li jakobov staračac opasan i u sijenu?
Da. BHS kaže da staračac ostaje otrovan kad se osuši i da se lako nađe u sijenu, a Defra da su svi dijelovi otrovni čak i pokošeni, počupani ili uvenuli. KGZS u Sloveniji upozorava da i jesenski mrazovac godinama preživljava sušenje i siliranje. Kupuj od pouzdanog dobavljača i pitaj što raste na livadi.
Koja su stabla uz ogradu opasna?
BHS među otrovnim stablima navodi gorski javor, tisu, negnjil i hrast, a među otrovnim biljkama za živice kalinu (ligustrum), šimšir, lovorvišnju i još neke, među njima leylandii. Sigurnima na pašnjaku smatra jasen, brezu, topolu, bukvu i vrbu, a sigurnom živicom glog i lijesku. Nijedan popis nije potpun: ako stablo ne znaš sigurno prepoznati, pitaj veterinara.
Što učiniti ako je konj pojeo otrovnu biljku?
Odmah nazovi veterinara i reci gdje i kako se dogodilo; RSPCA kaže da nikada ne čekaš i ne promatraš. Konja, ako je sigurno, odvedi od biljke, uzorak ili ambalažu sačuvaj samo ako ih možeš sigurno primiti i slijedi veterinarove upute. Ne daj nikakav lijek: neki su lijekovi za ljude i životinje za konje otrovni.
Članak je opći savjet i ne zamjenjuje pregled kod veterinara. Ako je ljubimac bolestan, ozlijeđen ili mu se stanje pogoršava, što prije se posavjetuj s veterinarom.
Povezano s ovim člankom
Pročitaj i
Izvori i fotografije
- Code of practice for the welfare of horses, ponies, donkeys and their hybrids — DEFRA (UK Government) (pristup: 29.09.2026)
- Poisonous plants in horse paddocks — World Horse Welfare (WHW) (pristup: 29.09.2026)
- Poisonous plants — British Horse Society (BHS) (pristup: 29.09.2026)
- Ragwort — British Horse Society (BHS) (pristup: 29.09.2026)
- Pasture management — British Horse Society (BHS) (pristup: 29.09.2026)
- Acorn poisoning — British Horse Society (BHS) (pristup: 29.09.2026)
- Atypical myopathy — British Horse Society (BHS) (pristup: 29.09.2026)
- Poisoning in horses, ponies and donkeys — RSPCA (pristup: 29.09.2026)
- Plants Poisonous to Animals (pet owner version) — Merck Veterinary Manual (pristup: 29.09.2026)
- Botulism in Horses (horse owners) — Merck Veterinary Manual (pristup: 29.09.2026)
- Feeding Practices in Horses and Other Equids — Merck Veterinary Manual (pristup: 29.09.2026)
- Fumonisin Toxicosis in Animals — Merck Veterinary Manual (pristup: 29.09.2026)
- Poisonous plants on agricultural land (short version, file titled 2020; in Slovenian) — KGZS - Chamber of Agriculture and Forestry of Slovenia, Ljubljana advisory service (pristup: 29.09.2026)
- Which plants are poisonous to horses? (Q&A; in Croatian) — Gospodarski list (Croatian agricultural journal) (pristup: 29.09.2026)
- Trick or Treat: Things to Think About when Giving Your Horse a Treat — Penn State Extension (Smarsh, Kocher, McCann) (pristup: 29.09.2026)
- Detection and determination of theobromine and caffeine in urine after administration of chocolate-coated peanuts to horses (1998) — Journal of Analytical Toxicology (Dyke & Sams, Ohio State University College of Veterinary Medicine), PubMed record (pristup: 29.09.2026)
- Ragwort (Senecio jacobaea), encyclopedia entry (in Slovenian) — Notranjska Regional Park (pristup: 29.09.2026)
- Ragwort (Senecio jacobaea), plant portal entry (in Croatian) — Plantea (Croatian plant portal) (pristup: 29.09.2026)
Fotografije
- Autor: Greg Fitchett · CC BY-SA 2.0 · izvor: Wikimedia Commons
- Autor: Humphrey Bolton · CC BY-SA 2.0 · izvor: Wikimedia Commons
- Autor: Stefan.lefnaer · CC BY-SA 4.0 · izvor: Wikimedia Commons