Degu i šećer: što smije jesti, a što ne

Zašto degu ne podnosi šećer

Vet Times piše da je degu »vrlo netolerantan na šećere«, ima drukčiju građu inzulina i vrlo lako oboli od šećerne bolesti ako redovito dobiva slobodne šećere. Pregledni članak Hurley i suradnici (Pharmacology & Therapeutics, 2018) navodi da degu može spontano razviti šećernu bolest tipa 2. PDSA dodaje da mu zato treba prehrana bogata vlaknima, a siromašna šećerom i mastima.

Šećer pogađa i oči. Prema Vet Timesu katarakta (siva mrena) može nastati čak i neovisno o šećernoj bolesti jer je leća vrlo osjetljiva na hranu bogatu šećerom. Kod šećerne bolesti zamućenje leće može se pojaviti već četiri tjedna nakon početka bolesti. Budući da degu u zatočeništvu živi 5 do 7 godina (Ardiles i sur., 2013), pogreške u prehrani zbrajaju se godinama.

Što degu treba jesti svaki dan

PDSA i RSPCA slažu se: većinu prehrane mora činiti kvalitetno sijeno kojem životinja ima stalan pristup. Uz sijeno treba odmjerena količina granula i malo lisnatog povrća. Prikladne su granule za degua; RSPCA dopušta i granule za zamorce ili činčile ako ne sadrže melasu. PDSA navodi okvirno 1–2 žlice (10 g) granula na dan, razbacanih po kavezu, i mali obrok lisnatog povrća jedanput ili dvaput tjedno. To je podatak jednog izvora, pa ga uzmi kao polazište, a količinu uskladi s veterinarom.

RSPCA kao slatko povrće navodi mrkvu, batat, ciklu i pastrnjak te ih dopušta samo u vrlo sitnim komadićima kao povremenu poslasticu. Oko voća se izvori malo razilaze. RSPCA kaže da degu uopće ne treba davati voće, PDSA dopušta »povremeni komadić jabuke«, a Vet Times voće, grožđice, žitne pahuljice i medene štapiće svrstava među ono što treba izbjegavati. Zato je sigurniji izbor: voće ne davati, a poslastice radije potražiti među sijenom i drugim vlaknastim namirnicama.

Gdje se šećer krije u hrani

Vet Times upozorava da većina granula sadrži melasu pa treba pročitati sastav. RSPCA dodaje da su i kupovne poslastice često preslatke te da mješavine za činčile sa sušenim voćem nisu prikladne. PDSA odsvjetuje i hranu za kuniće, hrčke i pješčane miševe (gerbile) jer ima previše bjelančevina, kao i ostatke ljudske hrane.

Kako izgleda razuman dnevni obrok

U praksi je sijeno u kavezu uvijek dostupno, a granule su dopuna. PDSA preporučuje da granule razbaciš po kavezu umjesto da ih staviš u zdjelicu, a povrće daješ kao mali obrok jedanput ili dvaput tjedno, ne svaki dan. Poslastice koje u trgovini izgledaju zdravo uvijek provjeri po popisu sastojaka. »Prirodno« na pakiranju ne znači »bez šećera«. Ako sumnjaš je li nešto prikladno, pitaj veterinara koji poznaje degue, umjesto da hranu isprobavaš na životinji.

Znakovi šećerne bolesti kod degua

Vet Times i Improve International navode pojačanu žeđ i mokrenje, veći apetit i debljinu, pospanost, lošiju dlaku i zamućenu leću. PDSA kao upozorenja ističe zamućene oči, pretjerano pijenje, pretjerano mokrenje i debljinu. Veterinar dijagnozu potvrđuje pretragom krvi. Vet Times navodi uobičajenu razinu glukoze oko 8 mmol/l, a šećernu bolest iznad 11,1 mmol/l.

Kod nas: što preporučuje Veterinarski fakultet u Ljubljani

Letak Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani o degu (Pavlin, Kubale, Golob, Račnik; kolovoz 2019.) stroži je od nekih stranih izvora. Među hranom koju ne treba davati navodi voće, slatko povrće (mrkvu), batat i grašak, melasu i grožđice, orašaste plodove i sjemenke suncokreta (pretilost) te hranu za druge glodavce i kuniće. Obrok se prema letku svaki dan može obogatiti zelenim lisnatim povrćem, ciklom, rotkvicama ili bundevom, a PDSA spominje samo jednom do dvaput tjedno, zato kreni rijetko. Za opremu (kavez, stelja, sijeno, peleti) letak računa 130–290 €, mjesečno 20–25 €; optimalna temperatura okoline je 22–24 °C.

Hrvatski portal Index.hr 2014. godine napisao je da degu smije nekoliko puta tjedno dobiti komadić jabuke. To se ne slaže s letkom ljubljanskog fakulteta ni s RSPCA-om; budući da se izvori razilaze, ostajemo kod izbora bez voća, a o mogućoj iznimci neka odluči veterinar koji poznaje degua.

Što to znači za svakodnevicu

Kod degua je prehrana prevencija, a ne samo dobra volja. Više o životinji, njezinu karakteru i potrebama za smještaj nalazi se na stranici degu. Za usporedbu prehrane srodnih glodavaca pročitaj Što jede hrčak i Zamorac: potpuna skrb. Pritom imaj na umu da degu ne smije jesti hranu za hrčke (PDSA, RSPCA).

Smije li degu voće?

Izvori se ne slažu posve: RSPCA voće odsvjetuje, PDSA dopušta povremeni komadić jabuke, a Vet Times ga svrstava među hranu koju treba izbjegavati. I letak Veterinarskog fakulteta u Ljubljani voće navodi među hranom koju ne treba davati. Sigurniji je izbor bez voća; moguću iznimku unaprijed dogovori s veterinarom koji poznaje degua.

Je li mrkva za degua u redu?

Radije ne ili samo rijetko. RSPCA dopušta vrlo sitne komadiće mrkve kao povremenu poslasticu jer su mrkva, batat, cikla i pastrnjak slatki. Letak Veterinarskog fakulteta u Ljubljani pak mrkvu svrstava među slatko povrće koje degu ne dobiva. Zato mrkvu ne daj redovito; za svaki dan prikladniji su sijeno i lisnato povrće.

Jesu li granule za zamorce prikladne?

RSPCA ih dopušta ako ne sadrže melasu. Improve International pak među hranu koja podiže šećer navodi i hranu za zamorce, zato uvijek pročitaj sastav i radije odaberi granule za degua. Letak ljubljanskog fakulteta savjetuje komercijalne pelete za degu prema preporuci proizvođača, a hranu za druge glodavce i kuniće ne ubraja u dopuštenu.

Koliko dugo živi degu?

U zatočeništvu 5 do 7 godina (Ardiles i sur., 2013); isti raspon navodi i letak Veterinarskog fakulteta u Ljubljani. Prehrana bogata vlaknima i siromašna šećerom zato je ulaganje na više godina, no izvori ne navode koliko točno prehrana produljuje život. Kod nejedenja ili izostanka izmeta posjet veterinaru je nužan.