Krpelji u jesen: jesu li još aktivni i kako zaštititi životinju?

Ovo su opće informacije, a ne veterinarski savjet. Ako je životinja bolesna ili ima krpelja kojeg ne znate sigurno ukloniti, nazovite veterinara.

Što izvori kažu o jesenskoj aktivnosti

Izvori se ne slažu posve oko toga kada sezona završava. To nije proturječje, nego razlika u tome što su i gdje mjerili.

Europsko vijeće za parazite kućnih ljubimaca (ESCCAP) u smjernici o vanjskim parazitima opisuje da je aktivnost krpelja izrazito sezonska te da u Velikoj Britaniji i srednjoj Europi obično postoje dva vrhunca. Slovenska uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja (UVHVVR) za Sloveniju navodi da sezona krpelja traje od ranog proljeća do jeseni.

Njemačko-austrijsko istraživanje Probst, Springer i Strube (2023.) od svibnja 2020. do lipnja 2021. mjesečno je prikupljalo krpelje koje su veterinarske ordinacije uklonile sa pasa i mačaka: ukupno 19 514 krpelja, od toga 10 287 sa pasa i 8005 s mačaka. Između prosinca 2020. i veljače 2021. ordinacije su u prosjeku primale 108 krpelja vrste Dermacentor reticulatus i 70 vrste Ixodes ricinus mjesečno. Autori zimsku aktivnost povezuju s neobično blagim zimama i smatraju da je tradicionalno razdoblje zaštite od travnja do listopada zastarjelo.

Pritom imajte na umu ograničenje: istraživanje obuhvaća Njemačku i Austriju. Nismo pronašli ni hrvatsko ni slovensko istraživanje o zimskoj aktivnosti krpelja na psima i mačkama, pa za našu regiju vrijedi samo da u jesen krpelji još nisu nestali.

Koji su krpelji i koje bolesti važni

UVHVVR među čestim krpeljima u Sloveniji navodi obične krpelje (Ixodes ricinus), pseće krpelje (Rhipicephalus sanguineus) i krpelje vrste Dermacentor reticulatus te upozorava da vole visoku travu, niski rast i grmlje. Među bolestima pasa i mačaka navodi boreliozu, anaplazmozu i babeziozu.

Babezioza je u jesen posebno zanimljiva jer je kod nas prenosi krpelj Dermacentor reticulatus, koji je prema preglednom radu Bajer i sur. (2022.) jedan od najbrže šireće vrste krpelja u srednjoj i sjeveroistočnoj Europi. Isti pregled navodi da je među 81 psom sa znakovima bolesti u Hrvatskoj Babesia canis dokazana kod 78 (96 %), a da je u klinici u Ljubljani od 238 pasa primljenih 2000.–2002. 14 (5,9 %) bilo zaraženo babezijom. Podaci su stari i ne smiju se čitati kao današnja raširenost, ali pokazuju da bolest u regiji nije iznimka. U mađarskim podacima iz istog pregleda klinički slučajevi imali su vrhunce u ožujku–travnju i listopadu–studenom. UVHVVR dodaje da je kod babezioze riječ uglavnom o krpeljima iz sjeveroistočne Slovenije i Hrvatske te da se znakovi mogu ciklički ponavljati.

UVHVVR još navodi da zaraza u pravilu zahtijeva da krpelj bude pričvršćen najmanje 24 sata. To nije sigurna granica za odgađanje: ESCCAP i Veterinarski fakultet u Ljubljani savjetuju da se krpelj ukloni čim se pronađe.

Što učiniti nakon šetnje

Pronašli ste jednog krpelja? ESCCAP upozorava da sve krpelje, osobito ličinke, nimfe i još nenapijene odrasle, možda nećete pronaći pa može biti pametno i zaštititi sve životinje u kućanstvu za ostatak sezone.

Koliko dugo štititi životinju

ESCCAP navodi da zaštita treba pokriti cijelo razdoblje u kojem su krpelji aktivni. Odluka ovisi o riziku:

U drugom retku ESCCAP dodaje da u toplijim krajevima i gdje krpelji prežive u kućama ili skloništima zaštita može biti potrebna cijele godine. Dermacentor reticulatus u Njemačkoj su vidjeli kako zimi čeka domaćina. Budući da nismo pronašli ni hrvatske ni slovenske podatke o zimskoj aktivnosti, s veterinarom procijenite koliko se vaša životinja kreće u prirodi i odaberite pripravak za nju. Prevenciju počnite i izbjegavanjem visoke trave i grmlja u kojem krpelji čekaju (UVHVVR, MSD).

Znakovi da je bolest možda počela

• vrućica, apatija ili izražen umor;
• blijede desni i sluznice (UVHVVR, Veterinarski fakultet);
• smeđa ili tamnonarančasta mokraća i žućkaste sluznice kod babezioze (Veterinarski fakultet);
• šepanje koje se vraća (borelioza, UVHVVR);
• povraćanje ili proljev uz vrućicu (anaplazmoza, UVHVVR);
• crveno ili otečeno mjesto uboda (MSD).

Česta pitanja

Moram li životinju štititi od krpelja i zimi?

ESCCAP savjetuje zaštitu tijekom cijelog razdoblja aktivnosti krpelja, a cijele godine pri stalnom ili visokom riziku prijenosa bolesti. Njemački i austrijski autori (Probst i sur., 2023.) preporučuju cjelogodišnju primjenu registriranih pripravaka. Budući da za našu regiju zimske podatke nismo pronašli, odluku o hladnim mjesecima donesite s veterinarom prema tome koliko je životinja u prirodi.

Trebaju li i mačke zaštitu od krpelja?

I mačke dobivaju krpelje: UVHVVR preporučuje svakodnevni pregled mačke. ESCCAP navodi da su mačke manje pogođene krpeljnim bolestima nego psi, ali da se krpelji kod njih trebaju suzbijati prikladnim pripravkom. Jako koncentrirani sintetski piretroidi registrirani samo za pse otrovni su za mačke, pa pripravak za psa ne smijete koristiti kod mačke.

Mogu li krpelja ukloniti uljem ili prstima?

Ne. MSD priručnik savjetuje pincetu što bliže koži i nježno povlačenje, nikada golim rukama. ESCCAP izričito odbacuje ulje, alkohol i eter. Veterinarski fakultet u Ljubljani naglašava da pretjerano rukovanje krpeljem povećava mogućnost prijenosa bolesti, pa ga uklonite nježno i odmah.

Koliko dugo krpelj mora biti pričvršćen da prenese bolest?

UVHVVR navodi da zaraza u pravilu zahtijeva najmanje 24 sata pričvršćenosti. Veterinarski fakultet u Ljubljani naglašava da mogućnost prijenosa ovisi o trajanju pričvršćenosti, a ESCCAP savjetuje trenutačno uklanjanje. Zato 24 sata nisu vrijeme koje smijete čekati: uklonite krpelja čim ga nađete i promatrajte životinju.

Uklonio sam krpelja, a životinja izgleda zdravo. Je li dovoljno?

Ne nužno. ESCCAP upozorava da su patogeni možda već preneseni te da se znakovi mogu pojaviti kasnije. UVHVVR savjetuje da životinju pri znakovima bolesti u sezoni krpelja brzo odvedete veterinaru. Zapišite datum uboda, promatrajte apetit, ponašanje, desni i mokraću te veterinaru recite da je životinja imala krpelja.