O vrsti
Crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans) potječe iz Sjeverne Amerike, no zbog nekadašnje popularnosti u trgovini kućnim ljubimcima danas je jedna od najraširenijih vodenih kornjača na svijetu – i to i u prirodnim vodama diljem Europe, gdje uopće ne pripada. Riječ je o vodenoj vrsti koja naraste znatno veća nego što većina novih vlasnika očekuje, a njezina njega zahtijeva velik akvaterarij, snažnu filtraciju i dugoročnu obvezu koja može trajati nekoliko desetljeća. Ime je dobila po karakterističnoj crvenoj ili narančastoj crti iza svakog oka, koja je najuočljivija kod mladih jedinki i s dobi može nešto potamniti.
Akvaterarij: veličina koja iznenađuje
Jednoj odrasloj jedinki treba barem 300–350 litara vode, često i više, prema općem pravilu od otprilike 10 litara vode po centimetru duljine oklopa, a oklop može narasti do 20–30 cm. Idealan smještaj je vanjski ribnjak ili vrlo velik akvaterarij sa suhim mjestom za sunčanje – mali akvarij iz djetinjstva mnogih vlasnika jednostavno ne dolazi u obzir za odraslu jedinku. Ženke općenito narastu veće od mužjaka, koji često imaju i uočljivo dulje prednje kandže kojima se koriste tijekom parenja. Vanjski ribnjak zimi mora pružati zaštitu od smrzavanja, jer crvenouha kornjača u našim krajevima ne prezimljuje jednako pouzdano kao u toplijem izvornom okruženju.
Suho mjesto za sunčanje i UVB
Crvenouha kornjača vrsta je koja se u prirodi mnogo sunča, pa mjesto za sunčanje treba temperaturu između 29 i 35 °C te kvalitetnu UVB rasvjetu iznad njega. UVB kod ove vrste nije samo preporučljiv nego je nužan za zdravlje oklopa i kostiju – bez njega postoji rizik od deformacija oklopa i metaboličke bolesti kostiju.
Voda: temperatura i kvaliteta
Temperatura vode treba biti između 24 i 27 °C, a kvaliteta vode kod ove je vrste stalna zadaća, a ne jednokratno pokretanje sustava. Crvenouha kornjača proizvodi razmjerno velike količine organskog otpada, pa su snažna, primjereno dimenzionirana filtracija i redovita kontrola vode ključni za sprječavanje bolesti oklopa i kože. Uz stalnu filtraciju preporučuju se i redovite djelomične izmjene vode, kojima uklanjamo nakupljeni otpad koji filtar sam ne uspijeva u potpunosti zadržati.
Prehrana kroz životne faze
Crvenouha kornjača je svejed, a njezina se prehrana mijenja s dobi – mladunčad trebaju veći udio životinjskih bjelančevina, dok odrasle jedinke uglavnom prelaze na biljnu hranu, poput vodenog bilja i povrća, uz manji udio bjelančevina. Raznolik jelovnik, koji uz kvalitetne komercijalne pelete uključuje i svježe povrće i vodeno bilje, pridonosi uravnoteženijoj prehrani nego jednolično hranjenje isključivo peletima.
Samotna životinja
Vodene kornjače, uključujući crvenouhu, prema općim stručnim preporukama najbolje uspijevaju pojedinačno. Zajednički smještaj povećava rizik od natjecanja pri hranjenju i na mjestu sunčanja te od prijenosa bolesti, pa odvojen smještaj ostaje sigurniji izbor. U prirodi se crvenouhe kornjače doduše često sunčaju u skupinama na granama ili kamenju koje strše iz vode, no to se ne prenosi izravno na zatočeništvo, gdje ograničen prostor akvaterarija takvu blizinu brzo pretvori u natjecanje i stres.
Higijena pri rukovanju
Kao i kod vodenih kornjača i gmazova općenito, nakon svakog dodira sa životinjom ili čišćenja akvaterarija preporučljivo je temeljito oprati ruke, jer gmazovi u probavnom sustavu mogu nositi bakterije koje su za ljude potencijalno štetne. To nije posebnost crvenouhe kornjače, nego opće pravilo sigurne njege gmazova, koje je ipak vrijedno spomenuti. Vodene kornjače općenito nisu sklone čestom rukovanju – kad se osjećaju ugroženo, mogu ogrebati ili ugristi, pa ih je bolje uglavnom promatrati, a podizati što rjeđe i uvijek s obje ruke.
Invazivna vrsta i zabrana u EU
Crvenouha kornjača od 2016. godine uvrštena je na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Europske unije, pa su njezina trgovina, uzgoj i unošenje u EU zabranjeni. U prirodnim vodama diljem Europe natječe se s autohtonim kornjačama, primjerice barskom kornjačom, za hranu i mjesto sunčanja, čime se ubraja među problematičnije invazivne vrste. Životinju koju već imate obično možete zadržati, a detaljna pravila (primjerice registraciju) provjerite kod nadležnog tijela.
Životni vijek i kome NIJE najprikladnija
Crvenouha kornjača može doživjeti 30 do 40 godina, što je, uz potreban velik akvaterarij, zahtjevnu filtraciju i ograničenja kupnje u EU, dugoročna obveza koju mnogi novi vlasnici podcijene. Zato se ne smatra najprikladnijom vrstom za početnike – prikladnija je za nekoga tko već ima iskustva s akvarijskom ili terarijskom njegom i spreman je na skrb koja traje desetljećima.
Temperament
aktivna, proždrljiva, plašljiva na dodir, samotnjačka
Komu je namijenjena
skrbnicima koji životinju već imaju i mogu joj osigurati velik bazen te desetljeća skrbi
Životni prostor
barem 200 l vode po jedinki, snažan filtar, kopno za sunčanje, UVB i voda 24–27 °C
Njega
raznolika hrana s vodenim biljem i kalcijem; ne prehranjujte je bjelančevinama
Prednosti i mane
Prednosti vrste
dugovječna i otporna, zanimljiva za promatranje, aktivna plivačica
Na što paziti
u EU invazivna vrsta sa zabranom prodaje, zahtijeva velik bazen i snažnu filtraciju, živi 30–40 godina
Napomene
U EU je uvrštena među invazivne strane vrste – prodaja i razmnožavanje su zabranjeni, a postojeće životinje smijete zadržati. Nikada je ne puštajte u prirodu.
