O vrsti
Kanarinac (Serinus canaria forma domestica) udomaćeni je oblik atlantskog kanarinca, male ptice pjevice s Kanarskih otoka, Madeire i Azora. Odrasli domaći kanarinac prema podacima veterinarske ambulante Meander Valley u prosjeku je dug 12,5–14 cm i težak oko 20–22 g, a uz dobru skrb prema Merckovu veterinarskom priručniku živi do 15 godina. Za razliku od papiga ne traži da ga se drži u ruci – vlasniku donosi pjesmu i živahno kretanje po prostoru.
Prema navodima VCA Animal Hospitals ptice s tih otoka u Europu su donesene u 15. stoljeću. Od tada su uzgajivači od divlje, pretežno zelenkasto prugaste ptice razvili brojne varijante, među kojima je žuti kanarinac danas najpoznatiji, ali nipošto jedini.
Pjevaju ponajprije mužjaci
Tko želi kanarinca zbog pjesme, neka odabere mužjaka. Merckov priručnik navodi da mužjaci često lijepo pjevaju i da se po tome razlikuju od ženki, a i VCA mužjake opisuje kao u pravilu bolje pjevače. Ženka se oglašava, ali od nje ne treba očekivati duge, razvijene melodije.
Pjesma nije stalna: prema veterinarima iz Meander Valleyja mogu je utišati stres, mitarenje, bolest ili novo okruženje. Kanarinac koji bez takvog razloga iznenada utihne razlog je za pregled kod veterinara za ptice.
Kanarinci boje, oblika i pjesme
Domaći kanarinci nisu jedna jednolika ptica. Merckov priručnik dijeli ih u tri glavne skupine: kanarince uzgojene zbog boje (uključujući žutu), kanarince uzgojene zbog oblika tijela i perja te pjevače uzgojene zbog uzoraka pjesme. Pri odabiru vrijedi pitati uzgajivača iz koje je skupine ptica jer se razlikuju izgledom i načinom pjevanja; navedene mjere odnose se na prosječnog kanarinca, a pojedine pasmine oblika mogu primjetno odstupati.
Ptica za promatranje, a ne za maženje
Kanarinac odgovara vlasniku koji uživa u promatranju i slušanju ptice, a ne u držanju u rukama. Merckov priručnik piše da su kanarinci i zebe rado sami za sebe, da ne vole kad ih se drži i da su zadovoljni pjevajući u kavezu. Time se razlikuje od tigrice ili nimfe, koje često traže kontakt s čovjekom.
Kad ga treba uhvatiti, primjerice zbog zdravstvenog pregleda, RSPCA za kanarince i druge male ptice preporučuje malu, meku krpu svijetle boje umjesto golih ruku. Mlade i ručno odgojene ptice prema VCA-u lakše se naviknu na ljude i novu okolinu.
Prostor za let važniji je od ukrasa u kavezu
Kanarinac se kreće ponajprije letenjem, pa kavez treba biti što dulji, a ne samo visok. Veterinari iz Meander Valleyja kao najmanji kavez navode 30 × 30 × 60 cm. RSPCA preporučuje da visina, širina i dubina kaveza budu barem dvostruko veće od raspona krila ako ptica većinu vremena provodi u kavezu (barem 1,5 puta ako je većinu vremena izvan njega); za ptice lakše od 50 g – izričito spominje i kanarince – prostor treba povećati za 5 % za svaku pticu iznad prve dvije.
RSPCA kućnim pticama preporučuje i najmanje šest sati dnevno izvan kaveza te siguran prostor za slobodan let. Kanarinac kojeg se ne uzima u ruke to će lakše dobiti u većoj unutarnjoj volijeri. Prostorija treba biti bez propuha, a kavez treba imati više prirodnih drvenih prečki različite debljine.
Sam, u paru ili u volijeri
Kanarinac može živjeti sam, u paru ili u skupini – odluka ovisi o prostoru i spolu ptica. Merckov priručnik opisuje kanarince kao teritorijalne ptice koje je bolje smjestiti pojedinačno ili u paru. RSPCA ih s druge strane ubraja među vrste koje mogu živjeti u društvenim skupinama, u velikoj volijeri ili velikom kavezu prilagođenom vrsti.
Za mješovitu skupinu s drugim vrstama RSPCA traži da se ptice međusobno slažu (bez sukoba) i da sve dobro lete.
Kavez treba postaviti tako da mačke i psi do njega nemaju nenadziran pristup.
Prehrana: peleti i zelenje umjesto samih sjemenki
Prehrana samo od sjemenki kanarincu nije dovoljna. VCA preporučuje da peleti čine otprilike 75–80 % obroka, a voće, povrće i lisnato zelenje otprilike 20–25 %; većini kanarinaca dovoljne su 1–2 žličice hrane po ptici na dan. RSPCA dodaje svježe, oprano zelenje poput maslačka, mišjakinje ili kostriša.
Prema VCA-u kanarincima ne treba davati pijesak ni šljunak, a avokado može biti otrovan za neke ptice i ne nudi se nikada. Svježa, čista voda mora uvijek biti dostupna.
Zdravlje: grinje, ciste pera i boginje kanarinaca
Kod kanarinaca se mogu pojaviti neke tegobe koje je dobro poznavati. Merckov priručnik navodi da grinja Sternostoma tracheacolum najčešće napada dišni sustav kanarinaca i gouldinih zeba; kod jake zaraze mogu se javiti čujno otežano disanje sa škljocanjem, kihanje, njihanje repom i disanje otvorenim kljunom. Grinje Knemidokoptes kod kanarinaca mogu uzrokovati kraste na nogama i prstima.
Ciste pera prema Merckovu priručniku češće se javljaju kod nekih kanarinaca i mogu biti nasljedne. Boginje kanarinaca, virusnu bolest, prenose ponajprije komarci. Suzbijanje komaraca i boravak u zatvorenom prema Merckovu priručniku ključni su za sprječavanje izbijanja bolesti. Redoviti pregledi kod veterinara za ptice pomažu da se tegobe otkriju na vrijeme.
Koliko dugo živi kanarinac
Uz dobru skrb kanarinac živi razmjerno dugo za tako malu pticu. Veterinari iz Meander Valleyja navode prosječni životni vijek od 6–10 godina i najviše 20 godina, a Merckov priručnik za kanarince navodi do 15 godina. Pri odluci je stoga pametno računati na desetljeće ili više brige.
Temperament
pjevački, živahan, plah, samostalan, teritorijalan
Komu je namijenjena
ljubiteljima pjesme koji pticu radije promatraju nego drže
Životni prostor
dug kavez ili unutarnja volijera bez propuha, s prostorom za let
Njega
peleti i zelenje umjesto samih sjemenki, svježa voda, prostor za let, redoviti pregledi
Prednosti i mane
Prednosti vrste
mužjaci lijepo pjevaju, prikladan za većinu stanova, ne treba ga često držati u rukama
Na što paziti
ne voli da ga se drži, ženke rijetko pjevaju razvijenu pjesmu, treba dug kavez ili volijeru za let
Napomene
Lijepo pjevaju ponajprije mužjaci; tko želi pjevača, neka odabere mužjaka. Kanarinci se mogu zaraziti boginjama kanarinaca koje prenose ponajprije komarci; suzbijanje komaraca i boravak u zatvorenom prema Merckovu priručniku ključni su za sprječavanje izbijanja bolesti.
