Border collie (Border Collie)

O pasmini

Border collie pastirski je pas nastao u brdovitom pograničnom području između Engleske i Škotske, po kojem je dobio i ime ("border" = granica). Generacijama su ga uzgajivači birali isključivo prema sposobnosti vođenja ovaca, nikad prema izgledu, zbog čega je pasmina ostala izrazito funkcionalna: gipka, izdržljiva i nevjerojatno pažljiva na i najmanji signal vodiča ili stada. Danas se smatra jednom od najsvestranijih pasmina na svijetu, uspješnom od pastirskog rada do vrhunskih rezultata u agilityju, poslušnosti i flyballu, no jednako je poznata i po tome da od vlasnika traži golemu količinu vremena, znanja i kretanja.

Povijest

Suvremeni border collie potječe od psa imenom Old Hemp, rođenog 1893. na farmi Adama Telfera u Northumberlandu. Old Hemp je ovce vodio tiho, držanjem tijela i prodornim pogledom (tzv. "eye"), umjesto lavežom, što je za ono doba bilo neuobičajeno, ali iznimno učinkovito. Drugi su uzgajivači preuzeli njegov stil rada, a njegovi su potomci između 1906. i 1951. osvojili svih 29 prvenstava International Sheep Dog Societyja (ISDS), osnovanog 1906. godine. ISDS Sheepdog Archive Old Hempa navodi kao "temeljnog psa radnog border collie", a sam naziv "border collie" 1915. je skovao James Reid, tajnik ISDS-a, kako bi te radne pse razlikovao od izložbenih collieja.

Izgled

Međunarodni kinološki savez (FCI, standard br. 297) opisuje border collie kao skladnog i gracioznog psa bez grubosti, koji ostavlja dojam izdržljivosti. Postoje dvije varijante dlake – umjereno duga i kratka – obje s gustim, vremenski otpornim donjim slojem, a dopuštene su razne kombinacije boja, uz uvjet da bijela ne prevladava. Oči su ovalne, obično smeđe (kod merle boje mogu biti plave), a izraz je budan, oštrouman i inteligentan. Standard propisuje idealnu visinu od 53 cm za mužjake (ženke nešto manje), što odgovara uobičajeno navedenom rasponu od 46 do 56 cm za oba spola; težina se obično kreće između 12 i 20 kg.

Inteligencija i učenje

Border collie jedna je od najviše proučavanih pasmina u istraživanjima pseće kognicije. U recenziranoj studiji objavljenoj u časopisu Behavioural Processes (Pilley i Reid, 2011.), pas imenom Chaser tijekom tri godine intenzivnog treninga (4-5 sati dnevno) naučio je imena više od 1.000 predmeta te ih je s oko 95 % točnosti prepoznavao kao vlastita imena, a ne samo kategorije. Istraživači su trening prekinuli zbog vremenskih ograničenja, a ne zato što je Chaser dosegnula granicu učenja. Studija se nadovezala na ranije istraživanje drugog border collie, Rica (Kaminski i sur., 2004.), i pokazala da je sposobnost učenja riječi kod ove pasmine znatno veća nego što se prije mislilo – što se odražava i u brzini kojom prosječan kućni border collie usvaja naredbe i trikove.

Nagon za sakupljanjem

Stoljeća selekcije za vođenje ovaca u pasmini su ostavila snažan obrazac lovno-sakupljačkog ponašanja: intenzivnu usredotočenost na pokret, prikradanje i pokušaje usmjeravanja svega što se brzo kreće. Bez odgovarajućeg posla ili zamjenskog ispušnog ventila (agility, dodavanje predmeta, potezanje užeta), taj se nagon često preusmjerava na jurenje bicikala, automobila ili trkača, ponekad uključujući i grickanje peta djece koja trče, u pokušaju da ih "sakupi". Klubovi pasmine i treneri to opisuju kao jedan od ključnih ponašajnih izazova pasmine – nagon se ne može ukloniti, ali se dosljednom dresurom i dovoljno aktivnosti može preusmjeriti.

Kretanje i mentalna stimulacija

Britanski kinološki savez (The Kennel Club) za border collie preporučuje više od dva sata kretanja dnevno, čime ga svrstava među pasmine s najzahtjevnijim tjelesnim i mentalnim potrebama. Osim trčanja i igre, potreban mu je svakodnevni mentalni rad – igre njuha, učenje novih naredbi, agility ili stvarni pastirski rad – jer u suprotnom može razviti kompulzivno ponašanje poput opsesivnog jurenja sjene ili lopte, destruktivnosti ili pretjeranog lajanja. Zbog toga udruge poput ABCA-e dosljedno odvraćaju od držanja border collie u stanu ili kod vlasnika početnika, preporučujući iskusnog, aktivnog vlasnika s ograđenim vrtom ili redovitim pristupom otvorenom prostoru.

Zdravlje

Najznačajnija nasljedna očna bolest pasmine je Collie Eye Anomaly (CEA) – autosomno recesivna mutacija gena NHEJ1 koja može uzrokovati od blagih promjena očne pozadine do sljepoće. Pouzdan DNK test dostupan je od 2005. godine (nude ga, među ostalima, OFA i Border Collie Health & Education Foundation), a razlikuje čiste pse, nositelje i oboljele pse, što uzgajivačima omogućuje parenje bez rizika od oboljelih štenaca. Među ostalim nasljednim bolestima opisanim u pasmini su displazija kukova (učestalost ispod 11 %), epilepsija te rjeđe sindrom zarobljenih neutrofila (TNS) i neuronalna ceroidna lipofuscinoza (NCL), za koje također postoje DNK testovi. Očekivani životni vijek iznosi 12 do 15 godina.

Njega i svakodnevni život

Bez obzira na tip dlake (dugu ili kratku), border collie ne zahtijeva zahtjevnu njegu – četkanje nekoliko puta tjedno dovoljno je za sprječavanje čvorova i kontrolu linjanja. Znatno je zahtjevniji raspored kretanja i rada. Pasmina najbolje napreduje u aktivnim obiteljima, na farmama ili kod vlasnika koji se bave pasjim sportovima. S malom djecom preporučuje se pažljiv nadzor zbog opisanog nagona za sakupljanjem, dok se s drugim psima i kućnim ljubimcima uglavnom dobro slaže uz ranu socijalizaciju.

Prednosti i mane