Australski svilenkasti terijer (Australian Silky Terrier)

O pasmini

Iz Sydneyja: križanac dvaju terijera

Australski terijer svilnatodlaki nastao je u Australiji, točnije na području Sydneyja, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće križanjem yorkširskog terijera i australskog terijera. Uzgajivači su htjeli manjeg pratećeg psa koji bi zadržao terijersku radnu narav i izgled svilenkaste dlake yorkširskog terijera, uz nešto veću izdržljivost i manju osjetljivost od svog yorkširskog rođaka. FCI pasminu vodi pod standardom br. 236, a AKC je svrstava u skupinu patuljastih pasa (Toy Group), iako po naravi ostaje pravi terijer, što je razlikuje od mnogih drugih pasmina u toj skupini.

Malo tijelo, velik karakter

Unatoč kompaktnoj, elegantnoj građi, australski terijer svilnatodlaki živahan je, budan i samouvjeren pas s pravim terijerskim temperamentom. Pažljiv je pratitelj koji rado upozori na svaki neobičan zvuk ili posjetitelja, a pritom je vezan uz svoju obitelj i uživa u druženju. Njegova znatiželja i energija često su u suprotnosti s malom građom, pa ga mnogi vlasnici opisuju kao "velikog psa u malom tijelu". Voli biti u središtu zbivanja i ne podnosi dobro duže ostajanje samo.

Lovni nagon u malom pakiranju

Pasmina je izvorno uzgajana i za lov na štakore i drugu štetočinu, pa lovni nagon ostaje dio njezina karaktera unatoč maloj veličini. To znači da može krenuti u potjeru za glodavcima ili pticama tijekom šetnje, stoga je siguran ograđen prostor za igru bez povodca dobrodošao. Na povodcu je stoga dobro računati na iznenadne pokrete prema pokretnom plijenu.

Svilenkasta dlaka i njezini zahtjevi

Duga, ravna, svilenkasta dlaka traži redovito češljanje nekoliko puta tjedno kako se ne bi zamrsila, te profesionalno šišanje otprilike svakih 6 do 8 tjedana. U usporedbi s nekim drugim dugodlakim pasminama njega je relativno svladiva, no nije zanemariva – dlaka naime nema podlaku, pa manje linja, ali se lakše zaprlja i zapetlja. Tijekom šetnji preporučuje se redovita provjera dlake na šapama i iza ušiju, gdje se čvorovi najčešće stvaraju.

Odgoj tvrdoglavog terijera

Australski terijer svilnatodlaki bistar je i brzo uči, no kao kod većine terijera može se pojaviti tvrdoglavost ako odgoj nije dosljedan. Pozitivan, miran i redovit odgoj od štenećeg doba pomaže obuzdati pretjerano lajanje i spriječiti razvoj tvrdoglavih navika. Rana socijalizacija s nepoznatim psima i ljudima također smanjuje rizik od pretjerano opreznog ili obrambenog ponašanja u odrasloj dobi.

Djeca, drugi psi i mačke

Pasmina je u pravilu prijateljski nastrojena prema djeci koja je znaju obzirno tretirati, dok grubo rukovanje male djece može izazvati obrambenu reakciju. Prema drugim psima obično je druželjubiv, a odnos prema mačkama i manjim životinjama ovisi o ranoj socijalizaciji zbog očuvanog lovnog nagona; neki psi ove pasmine sasvim se dobro slažu s mačkom s kojom odrastaju. Kod susreta s većim, nepoznatim psima zbog male veličine preporučuje se nadzor, kako ne bi došlo do ozljeda.

Život u stanu

Zbog male veličine i umjerenih potreba za kretanjem, australski terijer svilnatodlaki jedan je od boljih izbora među terijerima za život u stanu, uz dnevne šetnje i prilike za igru. Bez dovoljno aktivnosti može postati nemiran ili pretjerano glasan, jer je unatoč maloj veličini riječ o energičnoj pasmini kojoj treba i mentalna stimulacija, primjerice igračke za rješavanje problema. Prijateljski je i prema posjetiteljima, ako je od malih nogu naviknut na različite ljude i situacije.

Zdravlje i očekivani životni vijek

Riječ je o razmjerno zdravoj i dugovječnoj pasmini s očekivanim životnim vijekom od 12 do 15 godina. Kod manjih pasmina poput ove češći su rizik od luksacije patele (iskliznuća koljenske čašice) i zubnih problema, stoga su redoviti veterinarski pregledi preporučljivi, kao i redovito čišćenje zubi, budući da se kod manjih pasmina zubni kamenac obično brže nakuplja. Kod pasmine su česti i tragovi suza ispod očiju, što je uobičajeno kod više manjih pasmina, a njihov izgled ublažava redovito čišćenje predjela oko očiju.

Prednosti i mane