O pasmini
Australski govedarski pas (Australian Cattle Dog) izdržljiv je i iznimno energičan pastirski pas, uzgojen za tjeranje i nadzor goveda na prostranim australskim pašnjacima. Riječ je o jednom od najizdržljivijih i najinteligentnijih radnih pasa na svijetu, kojem je potreban odlučan, iskusan vlasnik te svakodnevni posao ili intenzivna tjelesna aktivnost. Njegova povijest, iznimna izdržljivost i jedan od najneobičnijih rekorda u svijetu pasa svrstavaju ga među najprepoznatljivije australske pasmine.
Podrijetlo i povijest
Pasmina potječe iz 19. stoljeća, kada su australski uzgajivači goveda trebali psa sposobnog tjerati poludivlje govedo na velike udaljenosti kroz surov, vruć i kamenit teren, gdje klasične europske pastirske pasmine nisu izdržavale. Ključnu je ulogu u razvoju pasmine imao Thomas Hall, koji je uvezene plavo-pjegave škotske pastirske pse (tzv. Highland Collie) križao s pripitomljenim dingima – takozvane 'Hallove tjeralice' (Hall's Heelers). Nakon Hallove smrti 1870. pasmina se proširila istočnom Australijom, a konačno ju je oblikovao i 1903. za nju objavio prvi standard Robert Kaleski. Američki kenel klub (AKC) službeno je priznao pasminu 1. svibnja 1980.
Nadimci Blue Heeler i Red Heeler
Zbog dviju priznatih boja dlake – plave (blue) i crvene (red) – te karakteristične tehnike tjeranja stoke laganim grizanjem u pete, pasmina je poznata i pod nadimcima Blue Heeler i Red Heeler ('heeler' – onaj koji grize u pete). Engleski kinolozi je nazivaju i Queensland Heeler. Upravo taj nagon za tjeranjem i nadzorom pokretnih ciljeva dao joj je ugled jednog od najučinkovitijih radnih pasa za stoku, no ujedno je razlog zašto se sličan obrazac ponašanja može pojaviti i kod kuće – u obliku grizenja djece ili drugih kućnih ljubimaca u pete.
Bluey – najstariji pas na svijetu
Australski govedarski psi imaju i službeni svjetski rekord: kuja Bluey, rođena 1910. u mjestu Rochester u australskoj saveznoj državi Viktoriji, gotovo je 20 godina radila kao pastirski pas za stoku i ovce, a uginula je 14. studenoga 1939. u dobi od 29 godina i 5 mjeseci. Guinnessova knjiga rekorda priznaje je kao službeno najstarijeg psa na svijetu, čija je dob potvrđena veterinarskom i upravnom dokumentacijom. (Riječ je o drugom psu od poznatog animiranog lika Bluey iz istoimenog australskog crtića, koji također prikazuje pripadnicu ove pasmine.)
Narav i temperament
Australski govedarski pas iznimno je inteligentan, samouvjeren i beskompromisno odan svojoj obitelji, dok je prema strancima često suzdržan. Prema istraživanju kanadskog psihologa Stanleyja Corena, svrstava se među deset najinteligentnijih pasmina na svijetu. Njegova bistrina i radni elan znače da bez jasne zadaće, dosljednog vodstva i dovoljno aktivnosti brzo postaje dosadan, glasan i destruktivan. Riječ je o pasmini s izraženim nagonom tjeranja (herding), zbog kojeg – ako nije primjereno socijaliziran i odgojen – lako može zagristi u pete djece ili drugih životinja tijekom igre, što je važan podatak za obitelji s malom djecom ili drugim kućnim ljubimcima.
Zdravlje
Pasmina je općenito izdržljiva, no sklona je nekim nasljednim bolestima. Istraživanje na gotovo 900 pasa ove pasmine pokazalo je da oko 11 % njih ima nasljedni senzorineuralni gubitak sluha (jednostrani ili obostrani), pri čemu psi s izraženijim pigmentiranim mrljama na tijelu i licu statistički rjeđe imaju oštećenje sluha od potpuno bijelih jedinki. Druga važna nasljedna bolest je progresivna atrofija mrežnice (PRA), koja polako vodi u sljepoću, zbog čega veterinarski genetski laboratoriji preporučuju testiranje priplodnih životinja. Displazija kukova također je među najčešće spominjanim brigama vlasnika i uzgajivača, stoga se prije uzgoja preporučuje rendgensko snimanje kukova. Očekivani životni vijek iznosi između 12 i 16 godina.
Njega i održavanje
Kratka, gusta dvostruka dlaka nezahtjevna je za njegu – dovoljno je tjedno češljanje, a u razdoblju intenzivnog linjanja i češće. Znatno veći izazov od dlake predstavlja osiguravanje dovoljne tjelesne i mentalne aktivnosti: pasmini je potrebno barem sat do dva intenzivne aktivnosti dnevno – trčanje, agility, povlačenje, pastirske discipline ili zahtjevnije igre – inače razvija probleme u ponašanju. Prikladna je za aktivne vlasnike s kućom i ograđenim vrtom, dok je život u stanu bez izdašnog dnevnog kretanja za nju u pravilu neprikladan.
Prikladnost za obitelj
Australski govedarski pas iznimno je odan svojoj užoj obitelji i branit će je, no zbog visoke energije, izraženog nagona tjeranja i potrebe za dosljednim odgojem nije pasmina za početnike niti za obitelji koje traže mirnog kućnog ljubimca. Najbolje uspijeva kod iskusnih, aktivnih vlasnika koji mu mogu ponuditi posao, sport ili svakodnevne duge šetnje i trčanje. Uz ranu, dosljednu socijalizaciju može se dobro prilagoditi i obiteljima s većom, iskusnom djecom te drugim psima odgojenima zajedno s njim.
Temperament
Bistar, neustrašiv i izdržljiv pas, iznimno odan svojoj obitelji, a suzdržan prema strancima. Ima visok radni elan i izražen nagon tjeranja, zbog čega mu je potreban dosljedan odgoj, mnogo mentalnih izazova i svakodnevna tjelesna aktivnost - bez toga postaje dosadan i destruktivan.
Komu je namijenjena
Aktivni, iskusni vlasnici s kućom i vrtom koji psu mogu ponuditi posao, sport (agility, poslušnost, flyball) ili duge svakodnevne aktivnosti; manje je prikladan za početnike, pasivne obitelji ili kućanstva s malom djecom odnosno drugim kućnim ljubimcima bez pažljive socijalizacije.
Životni prostor
Potreban mu je dom sa sigurno ograđenim vrtom u kojem se može slobodno kretati; život u stanu prikladan je samo iznimno i uz osiguranu intenzivnu svakodnevnu tjelesnu i mentalnu aktivnost izvan doma.
Njega
Kratka dvostruka dlaka treba samo tjedno češljanje, češće u vrijeme linjanja. Ključna je svakodnevna intenzivna tjelesna aktivnost (barem 1-2 sata) i mentalni izazovi, dosljedna rana socijalizacija te genetsko testiranje/pregled sluha, očiju (PRA) i kukova prije uzgoja.
Prednosti i mane
Prednosti pasmine
iznimno inteligentan i svestrano sposoban, nevjerojatno izdržljiv i energičan radni pas, kratka dlaka zahtijeva minimalnu njegu
Na što paziti
nije prikladan za neiskusne vlasnike bez jasnog vodstva, treba mu ogromna količina svakodnevne tjelesne i mentalne aktivnosti, izražen nagon tjeranja može dovesti do grizenja u pete djece i drugih životinja