Zelenokrila ara

O vrsti

Zelenokrila ara (Ara chloropterus), poznata i kao crveno-zelena ara, jedna je od najvećih i najprepoznatljivijih vrsta papiga iz obitelji ara. Potječe iz prostranih nizinskih šuma i savana Južne Amerike, od Kolumbije i Venezuele na sjeveru do sjeverne Argentine na jugu, gdje živi u parovima ili manjim skupinama i hrani se uglavnom sjemenkama, voćem i orašastim plodovima u krošnjama drveća. Riječ je o vrsti koja u prirodi nije ugrožena, no među uzgajivačima velikih papiga posebno je cijenjena zbog neobične kombinacije - golemog tijela i razmjerno mirne, uravnotežene naravi, po čemu je poznata kao 'nježni div' među velikim arama.

Izgled i tjelesne značajke

Odrasla jedinka od kljuna do vrha repa mjeri otprilike 90 do 95 centimetara, čime se svrstava među najveće papige na svijetu, a teži između 1 i 1,7 kilograma. Perje je pretežno intenzivno crvene boje, pokrovna pera na krilima su zelena, leđa, trtica i dio repa plavi, a vrhovi dugog repa crveni. Posebnost lica je gola bijela koža oko očiju i obraza, prekrivena sitnim crtama malih crvenih pera koje stvaraju dojam fine mreže. Pri uzbuđenju ta gola koža može vidljivo pocrvenjeti jer se tik ispod površine šire sitne krvne žile - pojava koju su istraživači kod ara opisali kao oblik vizualne komunikacije emocija. Kljun je iznimno snažan i po veličini nadmašuje sve are osim hijacintne.

Jedna od najvećih vrsta ara na svijetu

Po dužini i težini zelenokrila ara zaostaje samo za hijacintnom arom, čime se svrstava među najveće papige koje ljudi uopće drže. Njezin kljun po snazi i veličini također je drugi najveći među svim vrstama papiga - dovoljno snažan da zdrobi tvrde ljuske orašastih plodova koje druge vrste ne mogu, a dovoljno opasan da nepažljivo rukovanje može uzrokovati tešku ozljedu. Ta kombinacija golemog tijela i iznimno snažnog kljuna znači da zahtijeva znatno veći i čvršći smještaj od manjih vrsta papiga.

Temperament: mirniji div među arama

Unatoč impresivnoj veličini i snazi, zelenokrilu aru avikulturisti često opisuju kao jednu od mirnijih i predvidljivijih vrsta velikih ara, manje sklonu naglim promjenama raspoloženja nego, primjerice, crvena ara. Upravo zato je iskusni uzgajivači često preporučuju osobama koje žele veliku aru, ali ih brine temperamentnija narav drugih vrsta. To nikako ne znači da je riječ o jednostavnoj životinji - ostaje iznimno inteligentan, emocionalno zahtjevan papagaj koji se snažno veže uz skrbnika, traži ogromnu pažnju i bez nje može razviti stresno ponašanje poput čupanja perja ili glasnog vrištanja.

Razlike u odnosu na žuto-plavu aru

Za razliku od žuto-plave are, koja je na portalu već predstavljena, zelenokrila ara je veća i teža, a njezina paleta boja posve je drugačija - umjesto plavo-žute kombinacije prevladava intenzivno crvena boja sa zelenim krilima i plavim leđima. Osim razlika u izgledu i veličini, vrste se razlikuju i po naravi: dok se žuto-plava ara često opisuje kao ekstrovertiranija, glasnija i ponekad nepredvidljivija, zelenokrila ara općenito se smatra nešto mirnijom i uravnoteženijom, što ipak ne umanjuje zahtjevnost njezine njege.

Zdravlje i dugovječnost

Zelenokrila ara uz dobru njegu u zatočeništvu može doživjeti 50 do 60 godina ili čak i više, što znači da je njezino usvajanje često cjeloživotna odluka koja može nadmašiti očekivani životni vijek vlasnika. Poput ostalih velikih ara, podložna je proventrikularnoj dilatacijskoj bolesti (PDD), neizlječivoj bolesti povezanoj s avio bornavirusom koja zahvaća probavni trakt i živčani sustav, a očituje se gubitkom težine, povraćanjem, neprobavljenim sjemenkama u izmetu i neurološkim simptomima. Kao i svi veliki papagaji, podložna je i poremećajima ponašanja poput čupanja perja ako joj se ne osigura dovoljno tjelesne i mentalne stimulacije.

Prostor za život i njega

Zbog veličine i iznimno snažnog kljuna treba veliku, vrlo čvrstu metalnu volijeru ili namjensku sobu - drvene konstrukcije brzo uništava, pa oprema mora biti odabrana u skladu s tim. Osim prostora, potrebno joj je nekoliko sati dnevnog druženja i nadziranog kretanja izvan kaveza, raznolika prehrana na bazi kvalitetnih peleta, svježeg voća, povrća i orašastih plodova u ljusci te stalan pristup granama za glodanje koje troše brzo rastući kljun. Glasno oglašavanje, tipično za sve velike are, čini je neprikladnom za život u stanu blizu susjeda.

Očuvanost u prirodi

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava zelenokrilu aru među vrste koje nisu ugrožene (najmanja zabrinutost) jer ima razmjerno široku rasprostranjenost po Južnoj Americi, no upozorava da populacija na rubovima areala opada zbog gubitka staništa i lova. Vrsta je uvrštena i u Dodatak II konvencije CITES, čime je njezina međunarodna trgovina nadzirana zbog popularnosti u trgovini pticama.

Prednosti i mane