Američki quarter konj (American Quarter Horse)

O pasmini

Američki quarter konj (Equus ferus caballus) mišićav je jahaći konj iz SAD-a koji je ime dobio po utrkama na četvrt milje, a danas je u svijetu najpoznatiji iz western jahanja. Slovenski uzgojni program navodi visinu od 145 do 165 cm, a težina odraslog konja prema Britannici i SIQHA-i iznosi približno 430–600 kg. Pasmina se smatra mirnom i suradljivom, pa je jašu i natjecatelji u reiningu i ljubitelji terenskog jahanja.

Od utrka na četvrt milje do kaubojskog konja

Quarter konj nastao je u kolonijalnoj Americi oko 60-ih godina 17. stoljeća, kada su kolonisti križali domaće konje španjolskog podrijetla s engleskim konjima koji su se u Virginiju uvozili otprilike od 1610. Prema Britannici, ti su konji već krajem 17. stoljeća uspješno trčali na stazama dugima četvrt milje na Rhode Islandu i u Virginiji, pa otuda potječe ime quarter horse. Slovensko udruženje quarter konja (SIQHA) dodaje da su se utrke na četvrt milje održavale na glavnim ulicama gradova i da se izraz »quarter races« prvi put javlja oko 1754.

Pasmina je dobila i mnogo krvi engleskog punokrvnjaka. Britannica među važnim pastusima navodi Janusa, engleskog punokrvnjaka dovezenog u Virginiju 1756., te pastuhe Steel Dust i Peter McCue. Kad su početkom 19. stoljeća na dužim stazama prevladali punokrvnjaci, quarter konj preselio se na zapad SAD-a i postao konj za rad sa stokom. Brzina, okretnost, dobroćudnost i prirodni »osjećaj za stoku« učinili su ga omiljenim konjem kauboja u doba otvorenih pašnjaka.

AQHA: najveća uzgojna organizacija za konje

Američko udruženje quarter konja (American Quarter Horse Association, AQHA) osnovano je 1940. i vodi matičnu knjigu i registar pasmine. Britannica navodi da je udruženje do kraja 20. stoljeća u matičnu knjigu upisalo više od 2,5 milijuna konja i da je tada bilo najveća uzgojna organizacija za konje na svijetu, a SIQHA danas navodi više od 5 milijuna registriranih konja. Službeni se registar, prema SIQHA-i, vodi u Amarillu u Teksasu.

U Sloveniji uzgoj vodi SIQHA, osnovana 1998. Od svibnja 2009. službena je međunarodna podružnica AQHA-e, od 2012. članica europskog saveza FEQHA, a od lipnja 2013. ima status priznate uzgojne organizacije za pasminu američki quarter konj. Prema podacima udruženja, u Sloveniji je službeno registrirano više od 750 quarter konja.

Visina, težina i građa američkog quarter konja

Quarter konj srednje je velik, zbijen i snažno omišićen konj. Slovenski uzgojni program navodi visinu od 145 do 165 cm. Službeni standard težinu ne propisuje; Britannica piše o približno 430–545 kg, a SIQHA o 500–600 kg za odraslog konja, pa je riječ o okvirnom rasponu koji ovisi o tipu, spolu i kondiciji.

Prema slovenskom uzgojnom programu konj je zbijenog pravokutnog formata, s kratkom, klinastom glavom, ravnom nosnom linijom, širokim čelom, velikim izražajnim okom i malim ušima. Vrat je srednje dug i dobro omišićen, leđa kratka i snažna, sapi duge i dobro omišićene, a stražnji dio izrazito mišićav. Noge su pravilne i čvrste, a kopita srednje velika i zbijena. Britannica ga opisuje kao niskog i zdepastog konja s kratkom, širokom glavom te dubokim i širokim prsima.

Boje dlake prema pravilima AQHA-e

AQHA priznaje 23 boje dlake, a slovenski uzgojni program kod boja upućuje na pravila AQHA-e. Među priznatima su riđan u nijansama sorrel i chestnut, vranac, tamni dorat, sivac, dorat, palomino, buckskin, cremello, perlino, bijelac, dun, red dun, grullo i nekoliko nijansi roan, među njima red roan, bay roan i blue roan. Šest boja, među kojima su smoky black i tri nijanse champagne, nije navedeno na prijavnici za registraciju jer ih mora pregledati stručnjak za boje.

AQHA objašnjava da su sorrel i chestnut genetski ista crvena boja: chestnut ima smećkastu nijansu, a sorrel je crveniji ili bakren. Sve boje, prema objašnjenju udruženja, potječu od dviju osnovnih, crvene i crne, a ostale su njihove inačice.

Ćud: miran, suradljiv i stabilan

Američki quarter konj smatra se konjem mirne i suradljive ćudi. Britannica mu pripisuje mirnu, suradljivu narav, a slovenski uzgojni cilj jest konj dobroćudnog karaktera i mirnog temperamenta. SIQHA ističe njegov stabilan karakter, zbog kojeg je omiljen kod ljudi svih dobi.

U praksi to znači konja koji na nove situacije obično reagira sabrano i koji se može razmjerno dosljedno školovati. Ipak, ćud pojedinog konja ovisi o liniji, dobi, iskustvu i radu koji je prošao. Natjecateljski školovan konj naviknut na brze okrete može vrlo brzo reagirati na pomagala jahača, pa mu treba jahač koji tu osjetljivost zna usmjeriti.

Za što se koristi: western discipline i rekreacija

Glavni cilj uzgoja prema slovenskom uzgojnom programu jest uzgoj jahaćih konja za sve discipline western jahanja, a uzgojni cilj konj za slobodno vrijeme ili natjecanja. Britannica naglašava da su za rad sa stokom, kad konj izdvaja životinju iz krda, ključni brz start, okret i zaustavljanje te brzina na kratkim udaljenostima. Upravo se te osobine danas vide u disciplinama poput cuttinga i reininga.

Reining Konjički savez Slovenije opisuje kao western inačicu dresure: jahač vodi konja kroz točno određen uzorak krugova, spinova (okreta za 360 stupnjeva) i klizajućih zaustavljanja. Slovenski jahači na western natjecanjima nastupaju i u disciplinama horsemanship, trail i ranch riding. Izvan natjecateljskih arena quarter konj omiljen je za terensko i rekreacijsko jahanje, a neki ga slovenski ranči koriste i u školi jahanja te za terapijsko jahanje.

Je li quarter konj prikladan za početnike i djecu?

Quarter konj može biti dobar izbor za početnika, ali samo uvjetno. Stariji, dobro školovan i miran konj često je pouzdan učitelj za jahača koji uči uz instruktora. Mlad, neškolovan ili natjecateljski vrlo osjetljiv konj nije za početnika, bez obzira na pasminu. Isto vrijedi za djecu: prikladan je samo iskusan, provjereno miran konj, a rad treba biti pod nadzorom odrasle stručne osobe.

Iskusnim jahačima quarter konj nudi mnogo, od natjecanja u reiningu i cuttingu do dugih terenskih izlazaka. Odluka neka se temelji na konkretnom konju, njegovoj školovanosti i zdravlju, a ne na glasu pasmine.

Njega: kopita, zubi, cijepljenje i dehelmintizacija

Njega quarter konja slična je njezi drugih jahaćih konja i srednje je zahtjevna. Kratku dlaku treba redovito četkati, pregledati kožu i noge te svaki dan očistiti kopita. Britanski kodeks dobrobiti konja (DEFRA) navodi da kopita treba obrezati ili konja ponovno potkovati prema savjetu potkivača, obično svakih 4–8 tjedana, a zube neka veterinar ili konjski stomatolog pregleda barem jednom godišnje.

Isti kodeks preporučuje da se program suzbijanja parazita, uključujući pretragu izmeta na jajašca, izradi u dogovoru s veterinarom, kao i izbor cijepljenja, koji ovisi o dobi i namjeni konja. Korisno je voditi bilješke o cijepljenjima te posjetima potkivača i stomatologa.

Prehrana: najprije sijeno i pašnjak

Osnova prehrane quarter konja jest voluminozna krma, odnosno sijeno i pašnjak. Kodeks DEFRA upozorava da konji u prirodi 16–20 sati dnevno traže i jedu krmu, pa izvan vremena rada trebaju gotovo stalan pristup sijenu, travi ili sjenaži te uvijek svježu, čistu vodu. Koncentrirana hrana, prema istom izvoru, ne smije prelaziti količinu potrebnu za rad konja ili potrebno dobivanje težine, a minerali i vitamini dodaju se kad pašnjak nije dovoljan.

Uz obilnu krmu i malo kretanja konj se brzo udeblja, a kodeks DEFRA naglašava da je jako debeo konj jednako velika briga za dobrobit kao i premršav. Za konje nositelje HYPP-a laboratorij UC Davis kao važan dio kontrole bolesti navodi hranu s malo kalija, primjerice bez lucerne, i hranjenje nekoliko puta dnevno.

Kretanje, ispust i društvo drugih konja

Quarter konju treba svakodnevno kretanje i društvo drugih konja. Kodeks DEFRA navodi da su konji krdne životinje koje se trebaju družiti s pripadnicima svoje vrste, a izolacija im može naštetiti. Svim konjima u staji, osim onima koji po uputi veterinara moraju mirovati, koristi svakodnevni ispust na kojem pasu i druže se, što smanjuje i rizik od neželjenih ponašanja poput griženja jasala i njihanja.

Uz ispust mu treba redovit, promišljen rad pod sedlom ili s tla, prilagođen dobi, kondiciji i zdravlju pojedinog konja. Konj koji dane provodi u boksu teže ostaje sabran, pa je redovita dnevna rutina korisnija od povremenih napornih treninga.

Zdravlje i genetski testovi

Za američkog quarter konja poznate su neke nasljedne bolesti, pa AQHA nudi genetski zdravstveni panel za šest bolesti: HYPP, HERDA, MH, PSSM1, MYHM i GBED. Za konje registrirane ili prikladne za registraciju kod AQHA-e laboratorij UC Davis preporučuje naručivanje testa preko registra AQHA-e. Slovenski uzgojni program propisuje da rasplodni pastusi prije registracije prvog potomstva moraju imati pretrage za svih šest bolesti, a test na HYPP obavezan je i za potomke pastuha Impressive oždrijebljene od 2007. nadalje.

HYPP je, prema podacima laboratorija UC Davis, bolest mišića s povremenim napadajima drhtanja mišića ili paralize, nasljeđuje se dominantno i dosad je potvrđena samo kod potomaka pastuha Impressive. MH i PSSM1 također se nasljeđuju dominantno, a HERDA i GBED recesivno: pri pripustu dvaju nositelja vjerojatnost oboljelog ždrijebeta iznosi 25 %. HERDA je bolest kože koja se obično pokaže do druge godine, često pri prvom uvođenju pod sedlo, a GBED je za ždrijebe smrtonosan. MYHM je bolest mišića koja se nasljeđuje kodominantno s promjenjivom penetracijom.

Za quarter konja nema pouzdanog podatka o životnom vijeku koji bi vrijedio posebno za pasminu. Merckov veterinarski priručnik za konje općenito navodi prosječno 25–30 godina, pri čemu su presudni zdravlje i skrb. Značenje nalaza genetskih testova korisno je protumačiti zajedno s veterinarom, kako preporučuje i edukativni materijal AQHA-e.

Razlika između quarter konja, paint konja i engleskog punokrvnjaka

Američki paint konj ima tip quarter konja, a razlikuje se po uzorku boje. SIQHA objašnjava da je uzgojni cilj američkog paint konja upravo quarter konj s obojenim uzorkom, a registar vodi zasebna organizacija American Paint Horse Association sa sjedištem u Fort Worthu u Teksasu. Od engleskog punokrvnjaka quarter konj razlikuje se zdepastom, mišićavom građom i brzinom na kratkim udaljenostima: Britannica navodi da su punokrvnjaci bili uspješniji na dužim stazama, pa su ga početkom 19. stoljeća u utrkama zasjenili.

Kome odgovara američki quarter konj

Quarter konj najbolje odgovara jahačima koje zanima western jahanje, rad s konjem na terenu ili miran, pouzdan partner za rekreaciju. Manje je prikladan za one koji traže konja za brzinu na dugim udaljenostima, na kojima su već u 19. stoljeću prevladali punokrvnjaci. Treba mu staja ili otvorena staja sa svakodnevnim ispustom, društvo drugih konja, kvalitetno sijeno, redovit rad, potkivač i veterinar. Rodovnu knjigu pasmine vodi AQHA, genetski panel opisan je u poglavlju o zdravlju, a zdravstvenu skrb korisno je voditi u bilješkama.

Prednosti i mane