Američki paint konj (American Paint Horse)

O pasmini

Američki paint konj (Equus ferus caballus) mišićav je jahaći konj tipa quarter konja iz Sjeverne Amerike, koji se od srodnika na prvi pogled razlikuje po bijelim plohama na dlaci. Šarena dlaka ipak ne čini paint konja: u registar američkog udruženja APHA upisuje se samo konj čija su oba roditelja registrirana kod APHA-e, AQHA-e ili u rodovnoj knjizi engleskog punokrvnjaka (The Jockey Club). Prema slovenskom uzgojnom programu u grebenu doseže 142–165 cm, a glasi za mirnog, dobroćudnog svestranog konja kojeg se najčešće susreće u western jahanju.

Od šarenih konja Divljeg zapada do vlastite rodovne knjige

Korijeni američkog paint konja sežu u 16. stoljeće, kada su Španjolci u Sjevernu Ameriku doveli konje, od kojih su mnoge pri povratku kući pustili u divljinu. Slovensko udruženje quarter konja (SIQHA) opisuje kako su šareni konji bili vrlo omiljeni kod starosjedilačkih naroda, a kasnije su ih doseljenici hvatali i pripitomljavali za rad na rančevima, gdje je glavno mjerilo bila uporabljivost konja.

Vlastitu rodovnu knjigu šareni konji tipa quarter dobili su razmjerno kasno. Prema pisanju časopisa Horse&Rider, američko udruženje quarter konja (AQHA) u 1940-ima odlučilo je ne registrirati konje s bijelim oznakama iznad skočnih i karpalnih zglobova. Uzgajivačica Rebecca Tyler Lockhart okupila je istomišljenike i 16. veljače 1962. skupina od 16 ljudi u kafiću u Gainesvilleu u Teksasu osnovala je American Paint Stock Horse Association. Godine 1965. udruženje se spojilo sa srodnim American Paint Quarter Horse Association u današnji American Paint Horse Association (APHA). Konj s brojem 1 u registru je Bandit's Pinto, vranac tobiano oždrijebljen 1959.

Rodovnu knjigu pasmine vodi APHA sa sjedištem u Fort Worthu u Teksasu, koja se predstavlja kao druga najveća uzgojna organizacija za konje na svijetu i navodi da je registrirala više od milijun konja. U Sloveniji je SIQHA od 2018. priznata uzgojna organizacija za pasminu američki paint konj, a njezin uzgojni program nastao je u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Ljubljani. Prema podacima programa, krajem 2017. u Sloveniji je bilo više od 110 konja ove pasmine, a ždrijebad se ondje neprekidno registrira od 2007.

Pasmina s rodovnikom, ne samo boja: pravila APHA-e

Paint konj pasmina je koju određuju i podrijetlo i uzorak dlake. APHA traži da oba roditelja budu registrirana kod APHA-e, AQHA-e ili u rodovnoj knjizi The Jockey Club. Konj s barem jednim roditeljem iz APHA-e uvijek ima pravo na registraciju, bez obzira na bijele oznake. Potomak čiji su roditelji samo quarter konji ili engleski punokrvnjaci mora zadovoljiti minimalne zahtjeve za boju i proći genetski test boja i uzoraka. Slovenski uzgojni program izričito navodi i da križanja s bilo kojom drugom pasminom nisu dopuštena.

Zahtjev za boju APHA naziva »prirodnom paint oznakom«: područje potpuno bijele dlake ispod koje je barem dijelom nepigmentirana koža, a koje je konj imao već pri rođenju. Za redovni registar (Regular Registry) oznaka mora biti veća od 2 inča (oko 5 cm) i nalaziti se u propisanom području tijela, uglavnom iznad karpalnih i skočnih zglobova. Od 1. siječnja 2022. za svaku registraciju roditeljstvo mora biti potvrđeno DNK testom.

Paint konj može biti i potpuno jednobojan. APHA takvog konja, koji podrijetlom zadovoljava uvjete, ali nema bijelih oznaka ni gena za bijele uzorke, naziva Solid Paint-Bred i ne upisuje ga u redovni registar. U redovni registar kasnije može prijeći na temelju genetskih testova i tipičnih paint obilježja, poput plavih očiju ili dvobojne grive, ili na temelju rodovnika s oba roditelja iz APHA-e i tri povezane generacije paint konja.

SIQHA upozorava da ljudi jednobojne paint konje zbog istih pasminskih obilježja često zamjenjuju s quarter konjima te dodaje da i jednobojan konj može prenijeti uzorak na potomke.

Tobiano, overo i tovero: kako prepoznati uzorak

Uzorke paint konja dijelimo na tobiano, overo i tovero, a svaki može biti jedva vidljiv ili vrlo izražen. Tobiano je prema opisu APHA-e dominantan bijeli uzorak koji uzrokuje alel Tobiano, pa takav konj mora imati barem jednog roditelja tobiano ili tovero. Bijele plohe kod njega često prelaze preko leđa između grebena i repa, noge su u pravilu bijele barem ispod karpalnog i skočnog zgloba, plohe su ovalne ili okrugle, a glava je obično obojena kao kod jednobojnog konja, sa zvijezdom, prugom ili lisom.

Overo je zajednički naziv za uzorke koje uzrokuje jedan ili više od više od 30 gena za bijele plohe, osim tobiana; tu pripadaju frame overo, splashed white i sabino. Bjelina kod overa rijetko prelazi preko leđa, barem je jedna noga obično tamna, plohe su nepravilne i raspršene, a glava često ima mnogo bijelog (bald face, apron face ili bonnet face). Tovero je konj koji ima tobiano i uz to barem jedan overo gen; često ima tamne uši, tamne mrlje oko njuške, na prsima i slabinama te jedno ili oba plava oka. Osnovna boja ispod uzorka može biti bilo koja; PetMD kao primjere navodi vranca, tamnog dorata, riđana, sivca, dorata s primiješanim bijelim dlakama (bay roan), palomino i buckskin.

Mjere i građa: zbijen, mišićav konj tipa stock horse

Uzgojni program SIQHA-e paint konju pripisuje 142–165 cm u grebenu, što je na donjoj granici nešto šire od 145–165 cm koje slovenski program određuje za quarter konja; PetMD navodi 14 do 16 hh, odnosno približno 142–163 cm. Težinu ne propisuje nijedna rodovna knjiga. Veterinarski recenziran opis PetMD-a navodi 950–1200 funti, odnosno približno 430–545 kg, a isti raspon Britannica navodi za quarter konja, s kojim paint dijeli tjelesni tip. Koliko teži pojedini konj, ovisi o tipu, spolu i kondiciji.

APHA pasminu opisuje kao konja tipa stock horse, a uzgojni program podrobnije navodi kratku, klinastu glavu s izraženim žvačnim mišićima, trup što pravokutnijeg formata, širok i dubok, s kratkim leđima i izrazito omišićenim stražnjim dijelom, pravilne suhe noge s čvrstim kopitima te elastično kretanje s vrlo aktivnim stražnjim dijelom.

Karakter: miran, dobroćudan i poučljiv

Uzgajivači i veterinarski izvori opisuju paint konja kao mirnog, prijateljskog i poučljivog. Slovenski uzgojni program među posebnim obilježjima pasmine navodi dobroćudnost, povjerljiv i uravnotežen karakter, smiren temperament i inteligenciju, a uzgojni cilj posebnu pozornost posvećuje upravo karakteru. Veterinarski recenziran opis PetMD-a opisuje ga kao opuštenog, prijateljskog i inteligentnog konja koji rado uči.

Uporaba: od western arene do hipodroma

Paint konj ponajprije je western konj, ali koristi se i znatno šire. Uzgojni program SIQHA-e opisuje ga kao konja za cijelu obitelj, prikladnog za sve natjecateljske discipline i vožnju zaprege, posebno za western discipline, a uzgojni cilj kao svestranog konja za slobodno vrijeme i natjecanja. U svijetu se paint konji natječu u svim western disciplinama i nekim engleskim disciplinama, primjerice preponskom jahanju, te u utrkama. APHA među svojim natjecateljskim programima navodi i utrke.

Paint ili pinto: u čemu je razlika?

Paint je pasmina, a pinto je uzorak boje i ujedno naziv registra boja. Američko udruženje pinto konja (PtHA) objašnjava da su paint konji ograničeni na registrirane linije paint konja, quarter konja i engleskog punokrvnjaka, dok pinto može biti arapski konj, američki saddlebred, mini konj, Tennessee walking horse, američki šetlandski poni i drugi. Prema časopisu Horse&Rider, PtHA je pravi registar boja koji ne traži određeni rodovnik, a konj koji zadovoljava zahtjeve APHA-e za boju najčešće se može upisati i kod PtHA-e. Boja, dakle, sama ne čini paint konja; odlučuje rodovnik.

Od quarter konja paint se tipom ne razlikuje: SIQHA ističe da je podrijetlom, izgledom i pasminskim obilježjima jednak quarter konju, samo što je šaren, a registar vodi APHA.

Paint konj za početnike i djecu: pod kojim uvjetima?

Uvjetno. Šarena dlaka mnoge privuče, no za početnika ili dijete najviše vrijede dob i školovanost konja. Stariji, miran paint konj s puno iskustva može biti pouzdan partner ako početnik jaše pod vodstvom instruktora i konj ima primjeren rad; mlad ili nedovoljno školovan konj nije pravi za prve korake u sedlu. Djeca uz konja trebaju stalan nadzor odrasle osobe. Pri kupnji je zato važniji pojedini konj s provjerenom prošlošću nego pasmina ili uzorak.

Njega: bijela dlaka, koža, kopita i zubi

Njega paint konja jednaka je kao kod drugih jahaćih konja, uz posebnu pozornost na bijelim područjima. Merckov veterinarski priručnik objašnjava da je fotosenzibilizacija – kožna reakcija na sunčevu svjetlost koju izazivaju neke biljke ili bolest jetre, a ne obična opeklina od sunca – najčešća na slabo pigmentiranoj ili slabo obrasloj koži, poput usana, kapaka i vrhova ušiju; bijele plohe s ružičastom kožom kod paint konja upravo su takva područja. Britanski kodeks dobrobiti DEFRA navodi da konj na otvorenom treba zaklon od vjetra, ljetnog sunca i muha.

Kopita neka potkivač obrezuje ili ponovno potkiva prema svojoj preporuci, obično svakih 4–8 tjedana, a zube neka barem jednom godišnje pregleda veterinar ili konjski dentalni tehničar. Program suzbijanja nametnika s odgovarajućim pretragama izmeta i plan cijepljenja prilagođen dobi i namjeni konja DEFRA preporučuje odrediti zajedno s veterinarom.

Prehrana paint konja: sijeno, ispaša i oprez s koncentratom

Sijeno i ispaša čine veći dio obroka paint konja, a koncentrat je samo dodatak. Kodeks DEFRA podsjeća da konji u prirodnom okruženju pasu i brste čak 16–20 sati dnevno; zato preporučuje da konj izvan radnih sati gotovo stalno ima na raspolaganju travu, sijeno ili sjenažu, uz neprekidan pristup svježoj, čistoj vodi. Kad ispaša nije dovoljna, mogu zatrebati vitamini, minerali i dodatna hrana, a koncentrat ne bi smio premašiti ono što konju treba za rad ili potrebno dobivanje na težini. Kod ove pasmine umjerenost je posebno važna: PetMD upozorava da se preobilno hranjeni paint konji brzo udebljaju, a DEFRA vrlo pretilog konja smatra jednakim problemom dobrobiti kao i premršavog. Slovenski uzgojni program u sezoni ispaše preporučuje cjelodnevnu ispašu.

Kretanje i ispust: rad, ispaša i hlad

Paint konj potječe od konja koje su doseljenici pripitomili za rad na rančevima, pa i danas treba redovit rad pod sedlom ili s tla, prilagođen dobi i školovanju, te svakodnevni ispust. Kodeks DEFRA navodi da su konji životinje krda koje bi u prirodi živjele u razmjerno stalnim skupinama; izdvajanje može naštetiti njihovoj psihi, a druge su životinje samo pričuvno rješenje jer je društvo drugih konja daleko bolje. Ispust na pašnjak omogućuje im ispašu i kontakt s vršnjacima te može smanjiti rizik od tkanja, grizenja jasala ili kruženja po boksu. Konji s velikim bijelim plohama trebaju na pašnjaku imati hlad.

Zdravlje: sindrom letalnog bijelog ždrijebeta i genetski testovi

Najpoznatija nasljedna posebnost paint konja je sindrom letalnog bijelog ždrijebeta (lethal white overo, LWO). Laboratorij za veterinarsku genetiku Kalifornijskog sveučilišta u Davisu (UC Davis) objašnjava da ga uzrokuje mutacija u genu EDNRB, ista varijanta gena koja daje uzorak frame overo. Konj s jednom kopijom (N/O) ima uzorak frame overo i nema poznatih crijevnih problema, ali može biti gluh. Ždrijebe s dvije kopije (O/O) rađa se potpuno bijelo, bez razvijenih živčanih stanica u crijevima, i ugiba ubrzo nakon rođenja jer liječenja nema. Kod parenja dvaju nositelja vjerojatnost oboljelog ždrijebeta iznosi 25 %, a nositelj može biti i konj s jedva vidljivim bijelim oznakama, pa test otkriva ono što oko ne vidi.

APHA za rasplodne pastuhe traži genetski zdravstveni panel za HYPP, HERDA, GBED, MH, PSSM1 i OLWS (tako APHA naziva sindrom letalnog bijelog ždrijebeta); testove provodi laboratorij VGL na UC Davisu, službeni partner APHA-e. Prvih pet pretraga nalazi se i u genetskom panelu AQHA-e za quarter konja; bolesti su detaljnije opisane u našem profilu američkog quarter konja. Studija UC Davisa iz 2009. opisala je 14 gluhih paint konja: većina je imala uzorak splashed white ili mješavinu splashed white i frame overo, nekoliko frame overo ili tovero, a svi puno bijelog na glavi i nogama; većina je imala oba oka plava. Gluhi i vjerojatno gluhi konji ipak su uspješno korišteni u raznim disciplinama. Životni vijek posebno za paint konja izvori ne navode; opći podatak Merckova veterinarskog priručnika za sve konje u prosjeku je 25–30 godina.

Kome odgovara paint konj i što provjeriti prije kupnje

Paint konj najviše će zadovoljiti jahača koji traži mirnog, mišićavog konja za western, teren ili rekreaciju i voli šarenu dlaku. Tko bi ga odabrao samo zbog šara, treba znati da pri kupnji više govore drugi podaci: registracija kod APHA-e i rodovnik, školovanost konja te kod rasplodnih životinja nalazi genetskih testova, uključujući test na letalno bijelo ždrijebe. Za svakodnevni život treba mu staja ili otvorena (slobodna) staja s dnevnim ispustom u društvu drugih konja, dobro sijeno, hlad na pašnjaku i redovit rad. Skrb neka prate veterinar, potkivač i konjski dentalni tehničar; cijepljenja i njihove posjete korisno je odmah zapisivati.

Prednosti i mane