Miš (Fancy Mouse)

O vrsti

Kućni miš je udomaćeni oblik divljeg miša (Mus musculus) – sitna, iznimno brza i znatiželjna životinja koju većina skrbnika više promatra nego mazi, jer ju je zbog sitnoće i brzine teško sigurno dulje vrijeme držati u ruci. Upravo ta sitnoća od skrbnika traži znatno više promišljanja pri odabiru kaveza i sastavu skupine nego što bi se očekivalo od tako male životinje.

Bojne varijante uzgojnog miša

Uzgojni (»fancy«) miš rezultat je desetljeća namjenskog uzgoja za izložbe, pa se rasni miševi pojavljuju u brojnim bojama i uzorcima krzna, dok je divlji kućni miš gotovo uvijek sivo-smeđ. Ta uzgojna tradicija ima svoje klubove i izložbe, zbog čega je miš prepoznat kao ustaljena izložbena mala životinja, a ne samo laboratorijski glodavac.

Društvo ovisi o spolu

Ženke odlično supostoje u skupinama i rijetko dolazi do sukoba među njima, dok mužjake obično držimo pojedinačno ili vrlo oprezno u bratskim skupinama iz istog legla, jer odrasli mužjaci mogu postati agresivni jedni prema drugima. Nekastriranog mužjaka i ženku uvijek odvajamo, jer bi se, ostavljeni zajedno, brzo i nekontrolirano razmnožili.

Kavez iz kojeg se ne može pobjeći

Miš je izrazito spretan i može se provući kroz vrlo male otvore ili kroz rešetke namijenjene većim glodavcima, zato mu treba terarij ili posebno gusto zatvoren kavez izrađen upravo za miševe. Unutrašnjost treba nuditi mnogo skrovišta i slojeva – kućice, cijevi i materijal za gniježđenje – jer se miš u prirodi kreće uglavnom uz tlo i kroz uske pukotine, a ne otvorenim prostorom.

Traženje hrane kao obogaćenje

Miš u prirodi veći dio budnog vremena provodi tražeći sitna zrna i sjemenke, pa mu i u zatočeništvu koristi ako hranu razbacamo na više mjesta po kavezu umjesto u jednu posudicu – tako oponašamo prirodno traženje hrane i sprječavamo dosadu. Kotačić za trčanje treba biti pun, bez proreza, jer se dugi tanki rep u žičanom kotačiću može ozlijediti.

Prehrana i glodanje

Osnovu čini kvalitetna komercijalna mješavina za miševe ili peleti, dopunjeni malim količinama povrća; veće količine sjemenki bogatih mastima bolje je ograničiti, jer se glodavci na takvoj prehrani brzo udebljaju. Sjekutići mu, kao i svim glodavcima, rastu cijeli život, pa mu treba stalan pristup drvu za glodanje i kartonskim tuljcima, inače mogu prerasti.

Noćna aktivnost i miris

Miš je izrazito noćna životinja, a danju uglavnom odmara u skrovištu. Mokraća mužjaka ima izrazito jak miris, pa je kavez potrebno čistiti češće nego kod mnogih drugih malih glodavaca – barem jednom tjedno, a kod mužjaka često i češće, inače amonijak u kavezu brzo postane neugodan i miševima i skrbniku. Kavez postavljamo podalje od mačaka, štakora i drugih većih ljubimaca, jer je miš za njih potencijalni plijen i njihova bi blizina izazvala trajan stres.

Rukovanje i kratak životni vijek

Zbog sitnoće i brzine miš je prikladniji za promatranje nego za maženje, no uz strpljivo, svakodnevno navikavanje s poslasticama može postati dovoljno pitom da sigurno prijeđe na dlan. Podizanje izravno rukom ga često uplaši, pa mnogi skrbnici radije koriste mali tunel ili čašicu u koju miš sam uđe te ga tako mirno premjeste, umjesto da ga hvataju ili stišću prstima. Živi razmjerno kratko, obično samo godinu do dvije, rjeđe nešto dulje uz izvrsnu njegu, pa je svaka promjena u ponašanju ili izgledu razlog za brzo zapažanje.

Prednosti i mane